Amateur Radio Club „Croatian Flora Fauna“


Leave a comment

9A4MF/p @ 9AFF-0034 (Prašnik)

Kao što je i najavljeno, Miro, 9A4MF/p, član Radiokluba Hrvatska Flora Fauna, aktivirao je dana 31.7.2017. Posebni rezervat šumske vegetacije Prašnik. Riječ je o području u novogradiškoj Posavini, u neposrednoj blizini auto-ceste Zagreb-Lipovac gdje se nalaze posljednji ostaci slavonske prašume hrasta lužnjaka, koja je pokrivala nizinski dio Panonije, između Save i Drave. Ostatak nakadašnje prašume nalazi se upravo u predjelu Prašnik. Starost hrastovih stabala iznosi 150-300 godina, promjer im se kreće od 70 do 200 cm, dok u visinu dosežu i do 40 metara. Ostaci prašume kriju mnoge znamenitosti. Uz višestoljetna stabla hrasta, biljni i životinjski svijet, tu je i gljiva zec koja uz stoljetna stabla i njihove ostatke naraste težine i više od pet kilograma. Na žalost, zbog mina koje su zaostale iz Domovinskog rata, u Prašnik se ne ide pjevajući. Upravo zbog toga pohvaljujemo Mirinu odlučnost i hrabrost kada je odlučio posjetiti to područje.

Malo sam snimaka napravio jer sam bio sam… mislim da se više neću odlučiti sam na aktivaciju ići. Nezgodno je dizati sam antenu, barem ovu moju, onda, sam ne vidiš sve, pa promakne nešto… Uglavnom sam odradio i zadovoljan sam – kaže Miro. Zahvaljujem g. Krunoslavu Sabi, iz šumarije Okučani koji me odveo iz Okučana. Nije problem naći kada znaš :)… dočekali me komarci, ali sve je dobro prošlo. Prema 9A propagacije loše, no nekoliko sam naših postaja uspio čuti, netko i grmio, uglavnom zadovoljan sam s 210 veza…

Izvješće s robota Sove:

Log 9A4MF_P_9AFF-0034_20170731.adi
Number of QSO-s: 210
Max Activators: 4
First QSO: 31.7.2017. 7:00:00
Last QSO: 31.7.2017. 9:30:00
Total duration: 150 min

Dio stare slavonske šume u predjelu Prašnik, odjel 7a, izlučen je iz redovnog gospodarstva još 1929. godine u površini od 53,35 ha a nalazi se približno na 96 m nadmorske visine. Danas je to specijalni rezervat šumske vegetacije koji ima ukupnu drvnu masu 33.802 m3. Između starih stabala koja su dosta rijetka javlja se mlada mješovita šuma. S vegetacijskog gledišta tu su zastupljene zajednice: Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 71 i Genisto elate-Quercetum roboris caricetosum remote Horv. 38. Starost hrastovih stabala iznosi 150-300 godina, prsni promjer kreće im se od 70 do 200 cm, dok u visinu dosežu i do 40 m. Krošnja im je većinom suhovrha, a debla su napale strizibube (Cerambix cerdo). Prilikom izmjere 1954. godine bilo je ukupno 1.560 komada starih hrastova, dok je u 1974. godini ostalo 1.487 komada s totalnom drvnom masom od oko 26.600 m3. Pojedini primjerci imaju drvnu masu i više od 50 m3. To je danas još jedina sačuvana šuma starih hrastika Slavonije i stoga je vrlo interesantna za prirodoslovna istraživanja i proučavanja.

Advertisements


Leave a comment

Last 9ANP winners in July

The National Parks Of Croatia Award

As you know, the founder of The National Parks Of Croatia Award (known as 9ANP Award) is Zagreb Amateur Radio Society (ZARS), but Award is managed by Radio Club Croatian Flora Fauna (RK HFF). To check do you can drew some of 3 levels of this beautiful award, look here: http://www.9a.parks.sova-projekt.hr/Awards .

There are 264 winners of 9ANP Award in this moment. The last winners are: Željko Toussaint, 9A6ST (July 28) and Roberto Pietrelli, IZ5CMG (July 28).
Data base contains 114 logs with 24184 QSO’s (July 29, 2017.)

9ANP Award Manager: Franjo, 9A2MF
Current President of Zagreb Amateur Radio Society: Emil, 9A9A
All programs Manager: Emir, 9A6AA

Good to know:

Croatia has eight national parks: Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvice Lakes, Risnjak and North Velebit. Their total area is 994 km²; 759 km² is land and 235 km² is water. The most popular Croatian National Parks are Plitvice Lakes, followed by Krka, Brijuni and Paklenica. The Croatian law on the preservation of nature defines national parks as one of the eight types of protected areas of nature. Another notable category is a nature park, of which there are eleven. Each of the national parks is maintained by a separate institution, overseen and funded by the government ministry of nature conservation and spatial development.

Marking the 10th anniversary of the Zagreb Amateur Radio Society and the 50th anniversary of the Croatian national parks, Zagreb Amateur Radio Society has launched a diploma National Parks. In addition to marking these anniversaries, the goal is to open up these Croatian natural beauties to domestic and foreign radio operators, and encourage them to visit the national parks of Croatia. The diploma includes all Croatian national parks.

 


Leave a comment

Zadnje “lisice” u srpnju!

Nakon duljih vrućina u Zagrebu je osvanulo malo svježije ali oblačno jutro, 27. srpnja 2017. Odlazeći u ZOO razmišljali smo hoće li nam ova promjena vremena poremetiti dosadašnji raspored i zainteresiranost djece. Ipak, nisu ovo u pitanju igrice na pametnim mobitelima…

“Lisice” (odašiljače) smo rutinirano brzo postavili. Akumulatori koji ih napajaju (7 Ah), kao i oni u pojačalima (4 Ah) su dopunjeni a baterije u prijemnicima traju i traju… I baš desetak minuta prije razgovora, dizanja ruku, odgovora i učenja jednih od drugih – osjetiše se kapi kiše. Pomislih, nećemo moći pronalaziti skrivene “zvjeri” no nebo se smilovalo a par kapi kiše nisu nas rastopile. – kaže Ivica, 9A2HW, član Radiokluba Hrvatska Flora Fauna.

I u ovoj grupi stanje redovno: u sklopu Divljeg ljeta u ZOO vrtu, na druženje s radioamaterima, članovima RK HFF, došlo je njih 25!

Svi su pozorno slušali, dizali ruke a ponekad me čak i preduhitrili. Izgleda da su na sat došli dobro pripremljeni – kaže Ivica.
Ovdje su naučili i što je odašiljač, prijemnik, antena, kako se traže naše pitome “lisice” ali i ugrožene životinje. Vidjeli su i mali odašiljač koji je bio na medvjedu. S prijemnikom smo tražili smjer sakrivenih predajnika. Klinci su se smjenjivali na svakom križanju staza zagrebačkog ZOO-a. A tu i odrasli zalutaju. Oni, kroz čije ruke nije prošao ARG prijamnik u namjeri da odrede smjer signala, razdragano su, kad smo im prišli na dvadesetak metara, tražila odašiljače ispod stabala. Moram primijetiti da su danas djevojčice bile bolje i više praktično radile od dječaka.
Paulina iz Belgije izuzetno je bila usredotočena na predavanje. Čini mi se da nije ni treptala! – kaže Ivica.

U određivanju smjera i pronalaženju naših lisica svi su pokazali volju i umijeće a posebno su se iskazali: Eva iz O.Š. V. Nazora, Helena iz O.Š. D. Bazjanca, Bartol iz O.Š. Rugvica i Niko iz O.Š. Sesvete. Luna iz O.Š. V. Nazora, sudjelovala je na jednom, ali pravom ARG-u (!). Neke stvari se ne zaboravljaju: sama je znala odrediti smjer signala.

Sedamdeset (!) zajedničkih minuta je brzo prošlo. Svi potom požurili na sendvič i sokove u edukativni centar ZOO-a.

Vidimo se u kolovozu!

Pregled  dosadašnjih aktivnosti u srpnju:

https://9aff.wordpress.com/2017/07/20/potraga-za-lisicama-i-dalje-traje-ii/
https://9aff.wordpress.com/2017/07/14/potraga-za-lisicama-i-dalje-traje/
https://9aff.wordpress.com/2017/07/07/432/

 


Leave a comment

Promjene u 9AFF i 9ANP programima

9AFF Program:

Vodstvo Programa Hrvatska Flora Fauna odlučilo je o promjenama broja veza koje je potrebno odraditi kako bi se ta aktivnost priznala aktivatorima, i to:

  • Za priznavanje aktivnosti pod jednom pozivnom oznakom (klub ili pojedinac) potrebno je održati najmanje 60 radioveza i biti u eteru najmanje 60 minuta. Kod uploadanja logova robot će sam upozoriti administratora ako nije poštovan drugi uvjet (koji mora biti kvalitetan).
  • Za priznavanje aktivnosti svakog dodatnog operatora (aktivatora, koji mora biti fizički u sastavu ekipe) potrebno je odraditi dodatnih 40 veza. Ukratko, ako operator radi pod klupskom pozivnom oznakom (60 QSO) a želi da se i njemu ta aktivnost prizna, potrebno je odraditi ukupno 100 QSO-a. Temeljem toga, za rad tri operatora pod jednom pozivnom oznakom, potrebno je 140 radioveza, za 4 – 180, itd.

Nadamo se da će jedan operator održati više od 60 veza a dvojica više od 100 veza, trojica više od 140. Tijekom zadnje aktivacije ekipe (3 operatora) iz RK HFF s Mljeta, održano je 542 radioveze (za priznavanje aktivacije bilo je potrebno 180 QSO-a). S obzirom da za Godišnju aktivatorsku diplomu (Hrvatska Flora i Fauna na radiovalovima) od sada vrednujemo i broj održanih radioveza (po aktivatoru), u ovom primjeru svaki aktivator će dobiti koeficijent (2) kojim će se multiplicirati dosadašnji bodovi (2 za unique aktivaciju + 1 za vodeno područje), te će dobiti ukupno 6 bodova. Zbog toga savjetujemo onima koji participiraju u Godišnjem programu da održavaju više od potrebnog minimuma veza za priznavanje svoje aktivacije. Koeficijent se kreće linearno od 1 do 2, a dobije se preko formule:
2> koef = (qsos/qsomin) * 1/2 + 1/2
Dakle, uz dogovor da trostruko veći broj veza udvostručuje dosadašnje bodove, pribjegli smo toj običnoj linearnoj funkciji čiji opći oblik glasi: y = kx + l, pa da bi se ovo gore ispunilo, naš pravac je y = 0,5x + 0,5gdje je x omjer broja veza a y traženi multiplikator (najviše 2!).

Za x = 1 => y = 1 a za x = 3 => y = 2, te za sve ostale vrijednosti (između 1 i 2) respektabilno.

Primjer izračuna koeficijenta ako isti broj veza (372) održe 3, odnosno 4 operatora:
– 3 operatora: 372/140/2+0,5 = 1,83; Ako su radili iz nove reference koja nosi 2 boda, ukupni je broj bodova za plasman 1,83*2=3,66
– 4 operatora: 372/180/2+0,5 = 1,53; Ako su radili iz nove reference koja nosi 2 boda, ukupni je broj bodova za plasman 1,53*2=3,07

Lako se da izračunati da će kod aktivatora za održanih minimalnih 60 veza, multiplikator biti 1 a za održanih 125 veza – 1,54. Ako se to množi s bodovima koje inače nosi ta referenca (npr. 2), onda će u prvom slučaju broj bodova za listi biti 2 a u drugom 3,08.
Naravno, ovu višu matematiku obrađuje Sovin robot.

Diploma Hrvatski nacionalni parkovi (9ANP)

  • Mada su 9AFF i Diploma Hrvatski nacionalni parkovi (9ANP) dva odvojena programa, na popularnoj Sovi smo koristili neke zajedničke module. Tako se kod uploadanja 9AFF logova oni automatski (ako su veze održane iz nekog od 8 nacionalnih parkova) vrednovali i u Diplomi Hrvatski nacionalni parkovi. Tijekom zadnjih aktivacija zaključili smo da 9ANP program treba izaći iz sjene 9AFF programa te ga respektirati u njegovoj punoći. Naime, znamo da se neka zaštićena područja nalaze i unutar Nacionalnih parkova. Tako se unutar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit (9AFF-0008) nalaze Strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi (9AFF-0020), Posebni botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa (9AFF-0100) te Posebni botanički rezervat Visibaba (9AFF-0099). Svi logovi iz navedenih područja uploadani su u bazu podataka na kojoj svoj rad temelji 9AFF Program a samo onaj iz 9AFF-0008 korišten je za obradu u 9ANP Programu. Sada je dogovoreno da se baze podataka ova dva programa razdvoje te da se i logovi s ostala tri područja ubuduće uploadaju zasebno u bazu podatka 9ANP Programa. Takvih slučajeva ima još. To će biti učinjeno za zadnju aktivnost iz Velike doline (9AFF-0102) koja je de facto aktivnost iz NP Mljet.


Leave a comment

9A5RBJ/p @ 9AFF-0051 (Laudonov gaj)

Nakon aktivnosti iz četiri hrvatska zaštićena područja i to: 9AFF-0029 (Malostonski zaljev), 9AFF-0102 (Velika dolina), 9AFF-0004 (NP Mljet) i 9AFF-0040 (delta rijeke Neretve), članovi Radiokluba Hrvatska Flora Fauna (Robi, Franjo i Mladen) su turneju završili danas, 24.7.2017., radom iz petog: Posebnog rezervata šumske vegetacije Laudonov gaj, 9AFF-0051. S aktivnošću su započeli nakon aktivacije doline Neretve (te ugodnog druženja s Tomom, 9A2AA u Splitu) u 17.15 na 40m. Na 20m nije išlo nikako! S obzirom na loše uvjete i nevrijeme koje se spremalo u širem području, dečki su zadovoljni s održanih više od 150 QSO-a, tako da je u protekla četiri dana odrađeno više od 1600 radioveza.

 

Jeste li ovo znali?
Laudonov gaj podigao je Šumarski ured I Ličke pukovnije – Bunićka kapetanija, 1746. godine na živim pijescima Krbavskog polja. Nakon dolaska u Bunić na dužnost zapovjednika Bunićke kapetanije, major Gideon Ernest Laudon obišao je čitavu okolicu, te se odmah zainteresirao za žive pijeske Krbavskog polja. Oni su u to vrijeme predstavljali probleme gospodarstvu toga kraja, a austrijski šumari nazivali su ga “Flugsand” – leteći pijesci. Uz žive pijeske vezana je i legenda koja se već dugo prepričava u ovim krajevima a govori o tome kako je u tijeku bitke s Turcima na Krbavskom polju, koja se zbila 9. rujna 1493. godine, vjetar digao pijesak i nosio ga ravno u oči hrvatskoj vojsci, zbog čega je bitka izgubljena. Dakle, godine 1746. dotični gospodin a kasnije austrijski feldmaršal Laudon izdao je naredbu da se živi pijesci pošume kako ne bi nanosili štetu poljoprivredi. Kasnije za vrijeme Vojne uprave nasadi su proširivani crnim borom, metlikom i bagremom. Laudonov gaj ima oko 700 hektara površine. Od toga je pod crnim borom 310 hektara, a pod hrastom 340 hektara.  Korištene su sadnice hrasta lužnjaka (Quercus robur), sađene u jame dubine 1 m, koje su bile punjene humusom iz obližnjih šuma, a posađeno je 10 000 sadnica po hektaru. Način pošumljavanja propisan je i obavljan po vojničkom ustroju, prikazana je vojska – pukovnija u vojničkom pokretu i to: glavnina, rezerva, pobočnica i izvidnica. U čast Laudonu, narod je tu šumu nazvao njegovim imenom.
General Laudon, prvim imenom barun Laudon Gideon Ernest, rođen je 2. veljače 1716. godine u Tootzenu u Litvi u škotskoj plemićkoj obitelji. Umro je kao austrijski feldmaršal 14. srpnja 1790. godine u Nou Titscheinu u Moravskoj.


Leave a comment

9A5YY na Cresu, SOTA 9A/PH-034

Sa Cresa nam se javio naš član, Neven, 9A5YY:

Evo me na Cresu na najvišem vrhu Gorice http://www.sota.org.uk/Summit/9A/PH-034
Asl 648m. Latitude: 45.07804, Longitude: 14.34611, QTH Locator: JN75eb. U jednom trenutku sam izbrojio čak 11 kom 9AFF ptičica (bjeloglavi sup – Gyps fulvus). Bili su tako nisko u letu da sam im lijepo vidio glave!
Odradio sam 19 QSO na 20 i 40m. Uređaj FT-817 (5W).
Kiša počinjala 3 puta…
(24.7.2017.)


Leave a comment

“Pala” je i Dolina Neretve, 9AFF-0040

Dio Posebnog ihtiološko-ornitološkog rezervata Dolina rijeke Neretve (foto: 9A5RBJ)

Nastavno na niz od tri aktivacije u protekla 3 dana (9AFF-0029, 9AFF-0102 i 9AFF-0004) članovi Radiokluba HFF (9A2MF, 9A2NA i 9A5RBJ) danas su (24.7.2017.), nakon povratka s Mljeta, aktivirali (pred)posljednju u nizu planiranih referenci, onu u delti doline Neretve, 9AFF-0040. Mada su u ciljanom području stigli dosta rano, a i radni je dan, zadovoljni su s održanih 244 radioveze, koje su održali pod pozivnom oznakom 9A2MF/p. Kao i do sada radili su na 40 i 20m, žičanom antenom i uređajem od 100 W. Uz veliki QSB radili su ih i brojne postaje iz Hrvatske.

Neugodno je vidjeti hrpe smeća, porazbacanih boca, konzervi i svega ostaloga, na Ušću rijeke Neretve, gdje je očito da to tamo stoji dugo vremena, stari kanistri su dobrano raspadnuti od sunca i „zuba vremena”! Inače, imamo običaj pokupiti i zatečeno smeće, no za ovo je potreban kamion, ili više! Tek 20 m od table Blace. – kaže Franjo.

Nakon kratkog predaha nastavili su put Splita… Ovisno o vremenskim uvjetima, na putu do Istre, očekujemo ih s još jedne aktivacije…


Jeste li znali…?
Donjoneretvanska delta po mnogočemu je posebno i jedinstveno područje na primorskom dijelu Hrvatske; Delta je dugi niz stoljeća diktirala čovjekovu naseljenost i njegove aktivnosti, a on je vrlo malo mijenjao inicijalni krajobraz; Posljednjih desetljeća Delta je doživjela snažnu transformaciju u prostor intezivne poljoprivredne proizvodnje. Nekoć je Neretva, jedna od najdužih tekućica istočnojadranske obale, tvorila razgranatu deltu, sa specifičnim krajobraznim, klimatskim, pedološkim, hidrografskim, biološkim i ostalim prirodnim karakteristikama koje su uvjetovale specifičnost i u načinu života ljudi. Taj raznoliki prostor sastavljen od aluvijalne ravni i krškog okvira predstavlja objekt istraživanja mnogim znanostima, pa tako i geografiji. Naime, delta je dugi niz stoljeća diktirala čovjekovu naseljenost i njegove aktivnosti, a on je vrlo malo mijenjao inicijalni krajobraz konačno formiran završetkom ledenog doba i početkom holocena-aluvija, prije kojih 10 000 godina. Međutim, s početkom prvih melioracija i promjena na toku Neretve, jendečenjem, a posebno suvremenim zahvatima u posljednjih 50-tak godina, čovjek je znatnije počeo mijenjati prirodna obilježja delte i time diktirati gospodarsku usmjerenost te lokaciju i oblik naseljenosti. Delta Neretve je najintenzivniju transformacju doživjela posljednjih desetljeća. Nekoć su taj kraj karakterizirala močvarna područja, obrasla hidrofilnom vegetacijom s mnoštvom različitih vrsta ptica i riba te tradicionalnim načinom melioracije koji se je odražavao u “jendečkom” krajoliku. Danas je to prostor isušenih močvara, kultiviranog zemljišta “kasetnog” oblika sa modernim, komercijalnim kulturama. Novozasađene kulture i ostaci močvarnih prostranstava daju tom prostoru dominantni zeleni vizualni identitet koji ga čini drugačijim od ostatka obale pa ga možemo zvati “zelenim biserom” južnog Hrvatskog primorja.