Nakon aktivnosti iz četiri hrvatska zaštićena područja i to: 9AFF-0029 (Malostonski zaljev), 9AFF-0102 (Velika dolina), 9AFF-0004 (NP Mljet) i 9AFF-0040 (delta rijeke Neretve), članovi Radiokluba Hrvatska Flora Fauna (Robi, Franjo i Mladen) su turneju završili danas, 24.7.2017., radom iz petog: Posebnog rezervata šumske vegetacije Laudonov gaj, 9AFF-0051. S aktivnošću su započeli nakon aktivacije doline Neretve (te ugodnog druženja s Tomom, 9A2AA u Splitu) u 17.15 na 40m. Na 20m nije išlo nikako! S obzirom na loše uvjete i nevrijeme koje se spremalo u širem području, dečki su zadovoljni s održanih više od 150 QSO-a, tako da je u protekla četiri dana odrađeno više od 1600 radioveza.
- Kažu znalci da onaj koji prati sa strane uvijek bolje čuje. Ovdje je to Franjo, 9A2MF, a za uređajem se trudi Mladen, 9A2NA.
- Tu je i Roberto, 9A5RBJ (aka ON3RBJ)
Jeste li ovo znali?
Laudonov gaj podigao je Šumarski ured I Ličke pukovnije – Bunićka kapetanija, 1746. godine na živim pijescima Krbavskog polja. Nakon dolaska u Bunić na dužnost zapovjednika Bunićke kapetanije, major Gideon Ernest Laudon obišao je čitavu okolicu, te se odmah zainteresirao za žive pijeske Krbavskog polja. Oni su u to vrijeme predstavljali probleme gospodarstvu toga kraja, a austrijski šumari nazivali su ga “Flugsand” – leteći pijesci. Uz žive pijeske vezana je i legenda koja se već dugo prepričava u ovim krajevima a govori o tome kako je u tijeku bitke s Turcima na Krbavskom polju, koja se zbila 9. rujna 1493. godine, vjetar digao pijesak i nosio ga ravno u oči hrvatskoj vojsci, zbog čega je bitka izgubljena. Dakle, godine 1746. dotični gospodin a kasnije austrijski feldmaršal Laudon izdao je naredbu da se živi pijesci pošume kako ne bi nanosili štetu poljoprivredi. Kasnije za vrijeme Vojne uprave nasadi su proširivani crnim borom, metlikom i bagremom. Laudonov gaj ima oko 700 hektara površine. Od toga je pod crnim borom 310 hektara, a pod hrastom 340 hektara. Korištene su sadnice hrasta lužnjaka (Quercus robur), sađene u jame dubine 1 m, koje su bile punjene humusom iz obližnjih šuma, a posađeno je 10 000 sadnica po hektaru. Način pošumljavanja propisan je i obavljan po vojničkom ustroju, prikazana je vojska – pukovnija u vojničkom pokretu i to: glavnina, rezerva, pobočnica i izvidnica. U čast Laudonu, narod je tu šumu nazvao njegovim imenom.
General Laudon, prvim imenom barun Laudon Gideon Ernest, rođen je 2. veljače 1716. godine u Tootzenu u Litvi u škotskoj plemićkoj obitelji. Umro je kao austrijski feldmaršal 14. srpnja 1790. godine u Nou Titscheinu u Moravskoj.