Thanks to our members and supporters for participation!
The strength of the club is in the number, will and strength of its members!
Thanks to: Fredi, Boris, Ivica, Ivan, Miro, Rif and Ivan
Ove godine slavimo deset godina od osnivanja kluba. Klub su osnovali 2011. godine Emir 9A6AA i Daki 9A2WJ, nažalost oboje SK. U deset godina postojanja intenzivno smo radili na očuvanju i promidžbi zaštićenih prirodnih vrijednosti kroz promotivne radioamaterske aktivnosti iz zaštićenih područja.
Klub trenutno vodi direktno ili indirektno četiri programa diploma: Hrvatska Flora Fauna 9AFF, Hrvatske zvjezdarnice 9AAO, Hrvatski nacionalni parkovi 9ANP i Hrvatski SOTA program 9A SOTA
Klub će do kraja ove godine koristiti za većinu svojih aktivnosti posebnu pozivnu oznaku 9A10FF.
Sve veze ostvarene sa postajom 9A10FF (osim veza preko zemaljskih repetitora) biti će važeće za posebno dizajniranu diplomu. Za osvojiti diplomu potrebno je odraditi najmanje 10 QSO sa postajom 9A10FF bez obzira na band i način rada.
Provjeru da li imate dovoljan broj ostvarenih veza sa postajim 9A10FF za osvajanje diplome te ujedno i pruzimanje diplome u JPG formatu ukoliko imate dovoljan broj veza, možete obaviti na slijedećoj poveznici:
http://www.9aff.sova-projekt.hr/Award2021Request
Sve veze sa postajom 9A10FF moguće je potvrditi preko: 9A QSL biroa, direct ili preko LoTW-a.
Proslavite sa nama deset godina postojanja kluba kao aktivator ili kao lovac.
Radujemo se svakoj vezi ostvarenoj na radioamaterskim valovima.
Novosti iz kluba:
Na sastanku IO Radiokluba HFF od 26.01.2021. donešena je odluka o promjeni pravila za priznavanje 9AFF aktivacije.
Osnovne promjene u pravilima za aktivatore su slijedeća:
– broj potrebnih veza sa pojedinog područja za priznavanje aktivacije umjesto 60 veza smanjuje se na 44 veze
– ukida se ograničenje rada od minimalno 60 minuta sa pojedine 9AFF reference
– ukida se dnevno ograničenje rada iz zaštićenih područja što znači da je u tijeku jednog dana moguće aktivirati više 9AFF referenci pod istom pozivnom oznakom
Podsjećamo da su na popis 9AFF referenci dodane tri nove reference koje je moguće aktivirati:
| 9AFF-0105 | Modro oko i jezero Desne | Special ornithological reserve | ||||
| 9AFF-0106 | Kuti | Special ornithological reserve | ||||
| 9AFF-0107 | Ušće Neretve | Special ornithological and ichthyological reserve |
Referencu 9AFF-0104 Dinara još nije moguće aktivirati jer se čeka odluka Hrvatskog Sabora o proglašenju Parka prirode Dinara
Expedicija “Veli Rat – Kornati” 2020
22.-29.7.2020.
Odmah po okončanju expedicije na pučinski otok Sušac (srpanj 2019.) članovi Radiokluba Hrvatska Flora Fauna počeli su pripreme za expediciju na lanternu Veli Rat, smještenu na samome sjeverozapadnom kraju Dugog otoka. U planu je bilo da se tijekom sedmodnevnog boravka na Velom Ratu sudjeluje u IOTA natjecanju, aktivira nekoliko nenaseljenih otočića, radi iz Parka prirode Telašćica, aktivira Posebni botanički rezervat Saljsko polje, te radi iz Nacionalnog parka Kornati (Hrvatski Flora Fauna Program).
Ne znate što je to radioamaterski Flora i fauna program? Ukratko:
Pridružujući se naporima hrvatskih institucija u očuvanju i promidžbi zaštićenih prirodnih vrijednosti (područja i svojti), hrvatski radioamateri, članovi Radiokluba Hrvatska Flora Fauna, pokrenuli su prije 11 godina hrvatski radioamaterski Flora Fauna Program (9AFF Program), s namjerom da kroz promotivne radioamaterske aktivnosti iz zaštićenih područja, potiču hrvatske radioamatere, kao i one širom svijeta, u udruživanju u podizanju svijesti o potrebi skrbi o zaštićenim prirodnim vrijednostima, poglavito onim ugroženima. 9AFF Programom obuhvaćeni su svi hrvatski Nacionalni parkovi, Parkovi prirode te Strogi i Posebni rezervati. Referentna lista broji 103 zaštićena područja (9AFF referenci) u Republici Hrvatskoj. Relevantni podaci za hrvatski program (9AFF) su ovdje a za svjetski (WWFF) program ovdje.
Smještaj na lanterni Veli Rat, rezervirali smo još u siječnju 2020. Zbog problema s koronom, u dva navrata smo bili u dilemi da li ekspediciju odgoditi ili ne. Ipak, odlučili smo poći. Nije nam žao jer smo iskoristili priliku te obilježili Nagradu Fausta Frančića za koju smo saznali da ju je Klub dobio dva tjedna prije polaska (Čekamo svečano uručenje!). U ekipi su bili XYL Zvjezdana, Ivica (9A2HW), Franjo (9A2MF), Mladen (9A2NA), Željko (9A3DF), Branko (9A3ST) i Emir (9A6AA). Osmi putnik, Kiko (9A4WY), morao je zbog osobnih razloga ostati doma i pratiti naše aktivnosti s pristojne udaljenosti.
S obzirom na to da je vrijeme bilo nestabilno, plan smo u hodu dogovarali. Jedan dan smo doživjeli pravo nevrijeme na svjetioniku uz prodiranje vode kroz prozore koje nismo zbog naših kablova na vrijeme zatvorili. Ovom prilikom zahvaljujemo se našim domaćinima gđi. Danieli i njenom suprugu svjetioničaru Zvonetu na ljubaznosti i ugodnom ćaskanju i druženju. Znamo da smo im poremetili ustaljeni ritam, no, tako je to… Uskoro će, kad prođe ljeto, osim njih i njihovih pametnih i simpatičnih klinaca, samo vjetar šetati oko lanterne…
Proveli sljedeće aktivnosti:
Sve gornje IOCA reference osim CI-889, vrijede i za IOTA Program.
Dugi otok, EU-170, CI-018, LH-2375
Lanterna Veli Rat na Dugom otoku je bila baza od kuda su dečki išli na kraće, jednodnevne aktivnosti pa je i za očekivati da se s tog mjesta održalo najviše veza, ukupno 2435 QSO. Evo statistike po bandovima i vrstama rada za pozivnu oznaku pod kojom je i rađeno (9A0FF)
First QSO: 22.7.2020. 19:28:00
Last QSO: 29.7.2020. 10:19:00
Total duration: 9531 min
{ band = 40M, mode = SSB, qso = 288 }
{ band = 40M, mode = CW, qso = 516 }
{ band = 20M, mode = CW, qso = 249 }
{ band = 30M, mode = CW, qso = 513 }
{ band = 17M, mode = CW, qso = 21 }
{ band = 20M, mode = SSB, qso = 9 }
{ band = 10M, mode = SSB, qso = 9 }
{ band = 80m, mode = FT8, qso = 62 }
{ band = 20m, mode = FT8, qso = 112 }
{ band = 6m, mode = FT8, qso = 158 }
{ band = 15m, mode = FT8, qso = 66 }
{ band = 10m, mode = FT8, qso = 6 }
{ band = 20m, mode = FT4, qso = 94 }
{ band = 17m, mode = FT8, qso = 8 }
{ band = 2m, mode = FT8, qso = 24 }
{ band = 6M, mode = CW, qso = 70 }
{ band = 6M, mode = SSB, qso = 95 }
{ band = 80M, mode = CW, qso = 115 }
{ band = 12M, mode = CW, qso = 2 }
{ band = 2M, mode = SSB, qso = 13 }
{ band = 2M, mode = FM, qso = 1 }
{ band = 2M, mode = CW, qso = 4 }
Za naš rad postavili smo nekoliko antena: Delta loop za 80m, kose dipole za 40m i 30m, hexbeam, TH33jr (troelementni beam), 6 elementa Yagi za 6 m i 9 el za 2 m.
Radijske postaje su bile: TS-480 (100 W), FT-897 (100 W), TS-2000 (100 W) i FT-817 (5 W). Nismo koristili pojačala.
Park prirode Telašćica.
9AFF-0016, EU-170, CI-018
Poštujući ustaljenu praksu, zatražili smo dopuštenje za rad iz Parka prirode Telašćica. Brzo smo dobili pozitivan odgovor uz napomenu da nam je osiguran besplatni ulaz. Iz Telaščice je rađeno pod pozivnim oznakama 9A2NA/p i 9A3ST/p a održano su ukupno 233 radioveze.
Uvala Telašćica smještena je u središnjem dijelu istočne obale Jadranskog mora, u jugoistočnom dijelu otoka Dugi otok. Zahvaljujući svojoj iznimnoj ljepoti, bogatstvu i značaju, ova uvala, okružena s 13 otoka i otočića, a sadrži i šest otočića unutar uvale, proglašena je Parkom prirode 1988. Status zaštićenog područja dobila je još 1980. zahvaljujući svojem iznimno vrijednom biljnom i životinjskom svijetu, geološkim i geomorfološkim fenomenima, vrijednim zajednicama morskog dna te zanimljivom arheološkom nasljeđu.
Područje Parka prirode Telašćica je područje bogato suprotnostima, tihim i mirnim plažama i položenom obalom s jedne strane i divljim strmim klifovima s druge strane, područje šuma alepskog bora i hrasta crnike s jedne strane, te ogoljelog kamenjara s druge, područje obrađenih polja prekrivenih vinogradima i maslinicima, ali i područje degradiranih oblika vegetacije koja prekriva suha staništa.
Tri temeljna fenomena predstavljaju osnovna obilježja ovog područja: jedinstvena uvala Telašćica kao najsigurnija, najljepša i najveća prirodna luka u Jadranskom moru, u kojoj su 25 malih plaža, strmci otoka Dugi otok ili takozvane “stene“, koje se uzdižu do 161 metar nad morem i spuštaju se u dubinu do 90 m, i konačno slano jezero “Mir” s ljekovitim svojstvima. Najslikovitiji među otocima je otok Katina, a najneobičniji zasigurno Taljurić. Ukupna površina Parka prirode je 70,50 km2 i to 25,95 km2 na Dugom otoku i susjednim otočićima te 44,55 km2 na moru. U okolini su predivne obrađene livade, a na brežuljcima bogata mediteranska vegetacija s oko 500 biljnih vrsta i jednako bogatom faunom. Podmorski svijet broji preko 300 biljnih i 300 životinjskih vrsta.
Nacionalni park Kornati.
9AFF-0002 (otok Aba Vela, CI-0001), EU-170
Na Kornate (otok Aba Vela) pošli smo zadnji dan naše expedicije jer smo čekali odobrenje Uprave NP Kornati koje smo dobili 28.7.2020. godine. Zahvaljujemo se gđi. Katarini Slavica na razumijevanju i na podršci da našu akciju provedemo kako smo i zamislili. Aba Vela je najzapadniji otok kornatske skupine pa smo odlučili do njega poći iz jedne od uvala Parka prirode Telašćica. Naš skiper Gero odabrao je pravo mjesto za iskrcavanje: 43°52’13.90″N 15°12’31.42″E. Uz pomoć suncobrana i okolnog raslinja, bili smo u hladu cijelo vrijeme. Otok smješten na samom ulazu u Park prirode Telaščicu, mogli smo pratiti broje brodice koje su u nju ulazile ili izlazile. Naravno, ni luksuzna superjahta Ulysses, duga više od 100 metara, na kojoj se nalaze platforma za helikopter Bell 429 i 21-metarska jahta Princess 68, nije prošla nezapaženo… S Abe Vele rađeno je pod znacima 9A2HW/p i 9A3ST/p a ukupno je održano 251 radioveza. Veze vrijede i za diplomu Hrvatski Nacionalni Parkovi.
Dobro je znati: Sjeverno od Abe Vele je otok Katina a južno otočić Aba Mala. Ni jedan od ta dva nije u Nacionalnom parku Kornati.
Posebni botanički rezervat Saljsko polje, 9AFF-0072, EU-170, CI-018
Pored rada iz Nacionalnog parka Kornati, Parka prirode Telašćica, aktivnost iz Posebnog rezervata Saljsko polje bio je jedan od primarnih ciljeva ove ekspedicije. U radu s te reference sudjelovali si 9A2MF, 9A2HW, 9A2NA, 9A3ST i 9A3DF a rađeno je pod pozivnim oznakama 9A1WFF/p i 9A2MF/p a održano je ukupno 303 radioveze.
Maslinik Saljsko polje se nalazi na jugoistočnom dijelu Dugog otoka, u neposrednoj blizini mora i uz granicu Parka prirode „Telašćica“. Svojom starošću, prostranosti i izgledom ima jedinstvenu botaničku, estetsku i turističku vrijednost. Taj stari i slikoviti maslinik, izvanredan je primjer karakterističnog dalmatinskog kultiviranog krajolika ove izrazito poljodjelske grane jadranskog područja. Prema usmenoj predaji priča se da su ga sadili stari Grci i prije 2000 godina kada su imali svoja naselja na Dugom otoku iako su ove masline nešto mlađe (pretpostavlja se 700 godina). Ta starost maslina vidljiva je i iz velikih opsega i neobičnih oblika debala i krošnji. Takve neobične masline su zvane “stupi”, izrasle uokolo starih, širokih panjeva “hripe”. Kao primjer treba iznijeti da ovdje ima maslina čiji promjer u hripi iznosi 5 m, a obujam hripe 18 m. Unutar maslinika nalaze se enklave kultura vinove loze i smokava. S obzirom na to da se nalazi u neposrednoj blizini Salija, ovaj maslinik ima i rekreativno značenje kao prirodni park mjesta. Vidljiv je veliki broj stabala označen crvenim križem. To su masline koje su stari ljudi bez nasljednika ostavljali Crkvi.
Ekipa 9A0FF (XYL Zvjezdana, Ivica (9A2HW), Franjo (9A2MF), Mladen (9A2NA), Željko (9A3DF), Branko (9A3ST) i Emir (9A6AA).
Otoci:
Veliki Lagan, CI-419, IOTA EU-170 (44° 9’53.43″N 14°48’31.39″E)
Mali Lagan, CI-889 (44° 9’59.96″N 14°48’17.10″E)
Dvojac 9A3ST/p i 9A2NA/p, na ova dva mala otoka, prebacio je naš prijatelj Zvone, svjetioničar na lanterni Veli Rat. Udaljenost do Velog Lagna je samo 1 milju no ako nemaš čime do tamo svejedno ti je da li je 1 ili njih 10. Dečki su ukupno održali 290 QSO.
Flora otočića Velikog i Malog Lagana, koji se nalaze u sastavu značajnog krajobraza “Veli Rat“ na Dugom otoku, istraživana je tijekom 2014. Zabilježeno je 39 svojti vaskularnih biljaka iz 37 rodova i 21 porodice. Na Malom Laganu zabilježene su 24, a na Velikom Laganu 35 svojta. Porodice s najvećim brojem svojta su Chenopodiaceae i Poaceae (u svakoj sedam svojta).
Analiza životnih oblika ukazuje na dominaciju terofita (17 svojta; 43,59%), a fitogeografska analiza dominaciju biljaka mediteranske rasprostranjenosti (17 svojta; 43.59%) od kojih su 10 općemediteranske biljke. Uz mediteranske svojte veliki je udio biljaka široke rasprostranjenosti (14 svojta; 35,90%). Utvrđena je jedna endemična svojta (Carduus micropterus ssp. micropterus), jedna ugrožena (Parapholis incurva – VU), jedna gotovo ugrožena (Elymus pycnanthus – NT) te dvije strogo zaštićene svojte (Parapholis incurva i Posidonia oceanica).
SOTA 9A/DH-138, EU-170, CI-018
SOTA (Summits On The Air) je radioamaterski program koji u Republici Hrvatskoj vodi ovaj Radioklub. Glavni i odgovorni je naš član Boris, 9A2GA. Cilj je poticati boravak radioamatera u prirodi te uspostavljati radioveze s osvojenih planinarskih vrhova. Riječ je o vrhovima koji su uvršteni u SOTA program, odnosno, dodijeljena im je SOTA referenca. Na ovu jedinu SOTA referencu na Dugom otoku, odlučili su poći 9A3ST i 9A2HW tako da su s nje radili pod svojim pozivnim oznakama.
Branko, 9A3ST kaže da je ovo je prva SOTA aktivacija vrha 9A/DH-138 (337m asl, JN73MX), ujedno to je prva SOTA aktivacija od strane novog Sotaša Ivice aka Vrbe, 9A2HW (pohvala Vrbi na kondiciji i upornosti). S QRP uređajem (5W) odrađeno je 68 veza na 40 m, 20 m i 2 m. Uspon je počeo na 220 m asl, visinska razlika oko 100 m. Uspon nije bio težak, ali je bio zahtjevan zato što nema pristupnog puta ili staze, tako da su po kamenju hodali cijelo vrijeme uz jako sunce i bez hlada (niskim škrapama) pa je bila potrebna dodatna doza opreza da se negdje ne zapne, posklizne i slično. Do lokacije za rad prema SOTA pravilima, trebalo im je oko 45 minuta. Na vrhu su boravili 2 sata. Vidici s vrha su neopisivo lijepi, to se ne može riječima opisati, treba ih doživjeti – kaže Branko.
Svjetionik Veli Rat
Svjetionik je izgrađen 1849. godine na sjeverozapadnom rtu Dugog otoka, 35 km zapadno od Zadra. Na udaljenosti od 3 km nalaze se sela Veli Rat, Verunić i Polje, a do trajektne luke u Brbinju ima 20 km.
Svjetionik je okružen borovom šumom i prekrasnim uvalama sa šljunčanim plažama, a smatra se jednim od najljepših na Jadranu. S 40 m visoke svjetioničarske kule Veloga Rata pruža se uistinu jedinstven i nezaboravan vidik.
Do svjetionika se može doći osobnim vozilom. Zbog dobre cestovne povezanosti s ostalim naseljima moguća je redovna opskrba potrebnim namirnicama i obilazak cijelog Dugog Otoka.
View from the Veli Rat lighthouse:
Fiesta od antena!
Važno je ne biti gladan!
Ekipu su kuhanjem prehranili Zvjezdana, Željko i Emir.
Članovi ekspedicije su izuzetno zadovoljni njenim rezultatima ne samo zbog ukupno održanih više od 3400 radioveza, već zbog toga što je sve prošlo izuzetno dobro. S osobnim iskustvima i sjećanjima koje će ponijeti na to osmodnevno druženje, već razmišljaju kuda poći sljedeće godine…
Hvala na donacijama: 9A1DR, 9A5ID i 9A7Y ! Naravno, i tvrtki Pelati d.o.o.
19.7.2020.
Uz suglasnost i potporu uprave Nacionalnog parka Brijuni članovi Radiokluba Hrvatska Flora Fauna, Robi, 9A8JJ, Franjo, 9A2MF i Mladen, 9A2NA, posjetili su otok Veliki Brijun te u sklopu 9AFF, 9ANP, IOTA i IOCA programa boravili na njemu 19.7.2020. godine. Prema naputku iz Uprave, dečki su radili s livade kraj plaže Jupiter tako da nikome nisu smetali. Koristili su pozivnu oznaku 9A8JJ/p te pod njom održali 317 radioveza. Kao što smo rekli, te veze vrijede i za diplomu Hrvatski Nacionalni parkovi (9ANP) o kojoj također brigu vodi ovaj Radioklub. Dnevnici su na klupskom serveru, popularnoj Sovi , kako za 9AFF, tako i za 9ANP program.
Čelništvo Radiokluba HFF se zahvaljuje Upravi NP Brijuni, posebno Voditelju stručnih poslova, g. Dujmoviću, na mogućnosti da našu dugo pripremanu aktivnost odradimo bez problema.
Evo nekoliko fotografija snimljenih u dolasku na Veliki Brijun i onih tijekom radioamaterskog rada.
Mada se na gore navedenom linku može puno toga saznati o ovom zaštićenom području, izdvojimo nekoliko podataka:
Sadašnje granice Nacionalnog parka Brijuni utvrđene 1999. godine obuhvaćaju otoke i okolno more s podmorjem te im ukupna površina iznosi oko 33,95 km2. Dužina obalne linije svih otoka iznosi čak 46,8 km. Najrazvedeniji otoci su Veliki Brijun (25,9 km) i Mali Brijun (8,3 km). Obale su uglavnom niske i kamenite, ali pristupačne zbog horizontalne slojevitosti stijena, a u nekim uvalama mjestimično ima šljunka i pijeska. Nacionalni park Brijuni obuhvaća 14 otoka.
Otoci nacionalnog parka Brijuni:
Geološki i geomorfološki gledano, Brijuni su nastavak zapadne Crvene Istre.
O otočnoj flori Brijuna možete saznati ovdje.
17.4.2020.
9A0FF/p @ 9AFF-0092 (Posebni rezervat šumske vegetacije Pušinjak – Gorščica)
Pobjegli smo u prirodu a koronu i ljude pod maskama ostavili u gradu. Barem tako mislimo…
Posebni rezervat šumske vegetacije Pušinjak – Gorščica (9AFF-0092) dio je Parka prirode Medvednica (9AFF-0013) a nalazi se na njenim istočnim obroncima. Da bi saznali zbog čega je područje prije 57 godina proglašeno zaštićenim, opet posegnimo za Šumarskim listom od prije 40 godina. Naime, nismo mogli doći do nekih novijih informacija: “Rezervat PUŠINJAK – GORŠČICA, najistočniji je specijalni rezervat šumske vegetacije na Medvednici, zauzima odjele (odsjeke) 25 – 27, 34 (a-b) i 35 e g. j . »Markuševačka gora« površine 185,66 ha. Sjeverozapadni dio rezervata je bukovo-jelova šuma – as. Abieti Fagetum pannonicum Rauš, a jugoistočni bukova šuma u koju se naseljava jela – as. Fagetum pannonicummotanum H-t. Omjer smjese iznosi bukva : jela : ostale listače 70 : 24 : 6. U ovom rezervatu nalaze se i prastare bukve promjera i do 150 cm (npr. nedaleko Kaptolske lugarnice). Na krajnjem jugoistoku, u području Glavica-Oštrc, nalaze se termofilni elementi šume hrasta medunca a posebno alpski jaglac (Primula auricola), planinski božur (Paeonia corallina), perunika (Iris graminaea i /. germanica), timoj (Siler trilobius) i dr.“
I ovaj puta obavijestili smo Upravu JU Park prirode Medvednica o lokaciji s koje ćemo raditi. Predivno sunčano prijepodne. Rijetki planinari polako se uspinju prema prelijepom planinarskom domu Gorščica. Desetak biciklista znoji se uz brdo.
Uvjeti na bandu razočaravajući. Netko dođe s 59+ a s drugima se treba dosta namučiti. Neki pokušavaju i telegrafijom: Branko, 9A3ST, i Zdenko, 9A4FM, uložili su dosta truda. U logu su. Drugi, koji su zvali CW su se naslućivali ali nije išlo. Na 20 m samo jedna veza. Band mrtav. Ili je to zbog toga što smo duboko u šumi u okrilju Medvednice… 110 veza je u logu. Sada su na Sovi.
Evo male fotogalerije:
15.6.2019.
9A1DR/p @ 9AFF-0091 (Special forest reserve Rauchova lugarnica – Desna Trnava)
9A2MF/p @ 9AFF-0013 (Nature park Medvednica)
9A2MF/p
Članovi Radiokluba Hrvatska Flora Fauna pobjegli su iz užarenog Zagreba te hlad pronašla na Medvednici: Na ugodnih 22°C aktivirali su kao 9A1DR/p @ 9AFF-0091 (Posebni rezervat šumske vegetacije Rauchova lugarnica – Desna Trnava) te kao 9A2MF/p @ 9AFF-0013 (Park prirode Medvednica).
Iz neizbježne i zanimljive statistike vidljivo je da je ukupno održano 360 radioveza uključujući i 13 P2P kontakata.
Rađeno je na 40, 30 i 20m, SSB i CW. O lošim propagacijama bolje da ne govorimo…
Posebni rezervat šumske vegetacije Rauchova lugarnica – Desna Trnava, 9AFF-0091, nalazi se unutar Parka prirode Medvednica (9AFF-0013) a obuhvaća gornji tok potoka Desna Trnava i, također, rezervat bukovo-jelove šume unutar koje se nalazi gorski javor i obični jasen. Osim starih stabala, starosti 80-130 godina, nalazi se brojni podmladak jele te jele i bukve u stadiju mladika a u
pojedinim dijelovima pretvara se u tipičnu prebornu sastojinu. Omjer vrsta jela:bukva:ostale listače – 33:66:1.
9.6.2019.
9A5EIF/p @ 9AFF-0079 (Special ornithological reserve Strmec-Sava)
Croatian-Italian members of the Croatian Flora Fauna Radio Club visited the Special Ornithological Reserve Sava-Strmec, 9AFF-0079, which is located west of Zagreb. The team were: Stefano (IU3EIF aka 9A5EIF), Enrico (IU3LWI), Ivica (9A2HW), Franjo (9A2MF), Emir (9A6AA), Alberto (IU3GNS) & Flavio (IU3LWK) and Suzana (9A3ACO). They worked under the call sign 9A5EIF/p and made over 200 QSO’s. Nine P2P contacts are in the log!
Number of QSO-s: 204
Max Activators: 4
First QSO: 9.6.2019. 7:22:00
Last QSO: 9.6.2019. 12:31:00
Total duration: 309 min
P2P contacts: 9
{ band = 40M, mode = SSB, qso = 73 }
{ band = 40M, mode = CW, qso = 68 }
{ band = 20M, mode = SSB, qso = 48 }
{ band = 20M, mode = CW, qso = 15 }
Ornitološki rezervat Strmec-Sava prostire se dijelom na području naselja Strmec i Orešje. Rezervat je jedinstveno stanište brojnih vrsta ptica, obraslo šumom vrba, topola, johe i gustom niskom vegetacijom, protkano rukavcima, brojnim kanalima i kanalićima, pješčanim i šljunčanim nanosima te močvarnim livadama.Tijekom zime rezervat je jedno od glavnih odmorišta za ptice preletnice, poput divljih gusaka, pataka, velikih i malih vranaca, bukavaca i žličarki. One se u njemu hrane i skupljaju snagu za daljnji let na jug, pa često se mogu na poljima vidjeti rode koje love žabe i glodavce kako bi nadomjestile energiju za put u Afriku. No, isto su tako zimi i zimovalište za veći broj migracijskih ptica sjeverozapadne Hrvatske, poput labudova, bijelih čaplji, čapljice voljka, gnjuraca…, koje su u potrazi za hranom i zimskim skloništima. Ljeti je rezervat jedan od glavnih gnjezdilišta za sve vrste ptica pjevica, poput češljugara, sjenica, voljića, zviždaka, grlica, svih vrsta djetlića drozdeva, ali i vlastelica, kormorana, sivih i bijelih čaplji. U pješčanom dijelu rezervata gnijezde se bregunice, pčelarice, vodomari i muharice ali i sitne ptice pjevice poput češljugara. U poljima nalazimo poljske i kukmate ševe, zelene žune… Naročitu vrijednost ovog područja u europskim razmjerima predstavlja gnježđenje rijetke vrste ptice plazice vuge čija se populacija sporo, ali sigurno povećava iz godine u godinu.
18.5.2019.
9A8GHJ/p @ 9AFF-0043 (Special forest reserve Motovunska šuma)
Danas je iz područja 9AFF-0043 (Posebni rezervat šumske vegetacije, Motovunska šuma) bio aktivan član Radiokluba Hrvatska Flora Fauna Herbert, 9A8GHJ/p (aka OE7GHJ), uz podršku Eve, OE7EVI. Zanimljivost je da su tijekom aktivacije uspostavili veze sa 6 zaštićenih područja smještenih u drugim entitetima. Naravno, i ovaj puta prilike na 20 metara nisu im išle u prilog te je na tom bandu održano samo 15 radioveza
Number of QSO-s: 145
Max Activators: 3
First QSO: 18.5.2019. 7:30:00
Last QSO: 18.5.2019. 10:02:00
Total duration: 152 min
P2P contacts: 6
{band = 40m, mode = SSB, qso = 130}
{band = 20m, mode = SSB, qso = 15}
Motovunska šuma pruža se dolinom rijeke Mirne, sve od Istarskih toplica do Livada te dolinom rječice Botonege. Iako nijedna drvenasta ili zeljasta vrsta nije svojstvena samo njoj, Motovunska šuma predstavlja posljednju sačuvanu nizinsku poplavnu mediteransku autohtonu šumu hrasta lužnjaka, poljskog jasena i brijesta. Takve su šume poznate pod nazivom longaze, a danas na mediteranu i pontskom primorju sačuvane su samo tri, od kojih je jedna upravo na istarskom poluotoku. Posebnim rezervatom šumske vegetacije proglašena je 1963. godine, a rezervat se prostire na površini od 275 hektara.
16.5.2019.
9A8GHJ/p @ 9AFF-0030 (Lim channel)
Danas je iz područja 9AFF-0030 (Limski kanal – Posebni rezervat u moru) bio aktivan član Radiokluba Hrvatska Flora Fauna Herbert, 9A8GHJ/p (aka OE7GHJ), uz podršku Eve, OE7EVI.
Number of QSO-s: 128
Max Activators: 2
First QSO: 16.5.2019. 9:30:00
Last QSO: 16.5.2019. 11:51:00
Total duration: 141 min
P2P contacts: 2
{band = 40m, mode = SSB, qso = 125}
{band = 20m, mode = SSB, qso = 3}
Limski je zaljev jedno od najljepših mjesta u Istri, zakonom zaštićen kao značajni krajobraz i posebni rezervat u moru. Riječ je o potopljenoj kanjonskoj dolini u kršu sa specifičnim vegetacijskim i morskim obilježjima. Stvoren je u jurskim vapnencima, s dužinom oko 10 km, prosječnom širinom od 600 m i visinom kanjonskih strana do 150 m. Strane zaljeva su obrasle svim elementima makije crnika (Quercus ilex L.), zelenika (Phillyrea latifolia L.), planika (Arbutus unedo L.), lemprika (Viburnum tinus L.), tetivika (Smilax aspera L.), tršlja (Pistacia lentiscus L.) bjelograb (Carpinus orientalis Mill.), i crni jasen (Fraxinus ornus L.), a mikroklimatski uvjeti uzrokom su pojave submediteranske zajednice hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) i cera (Quercus cerris L.) Takva raznolikost vegetacije na uskom području predstavlja jedinstvenu ekološku rijetkost.
Specifična su i svojstva mora koja uvjetuju bogatstvo morske faune i flore s izuzetnim zajednicama morskog dna. Zbog mnogih pomorskih izvora-vrulja, more je smanjenoga saliniteta, koji varira s godišnjim dobom i dubinom. More je manje prozirnosti nego na otvorenom što indicira bogatstvo planktona. Izražena su temperaturna kolebanja te visoka koncentracija kisika. Ova specifična svojstva uvjetuju bogatstvo morske faune i flore s izuzetnim zajednicama morskog dna. Područje je prirodno mrjestilište za neke vrste riba.
Područje je posebno poznato po uzgoju dagnji i kamenica.
Prema: https://visitkanfanar.hr/atrakcije/limski-kanal/
27.4.2019.
9A2HW & 9A6AA/p @ 9AFF-0013 (Nature park Medvednica)
Devet članova Radiokluba HFF sudjelovalo je u natjecanju Hrvatski radioamaterski kup 2019. Dvojica od njih 9A2HW i 9A6AA radili su iz područja Parka prirode Medvednica (9AFF-0013). Ovo su njihovi rezultatu koji se računaju i za Program Hrvatska flora i fauna (9AFF Program). Natjecanje se održava samo na 80m (3,5 MHz), telegrafijom i fonijom.
9A2HW:
Number of QSO-s: 90
Max Activators: 1
First QSO: 27.4.2019. 14:00:00
Last QSO: 27.4.2019. 15:59:00
Total duration: 119 min
P2P contacts: 0
{band = 80M, mode = CW, qso = 42}
{band = 80M, mode = SSB, qso = 48}
9A6AA/p:
Number of QSO-s: 100
Max Activators: 2
First QSO: 27.4.2019. 14:03:00
Last QSO: 27.4.2019. 15:59:00
Total duration: 116 min
P2P contacts: 0
{band = 80M, mode = CW, qso = 44}
{band = 80M, mode = SSB, qso = 56}
27.3.2019.
Tijekom boravka u Poreču, gdje je od 24. do 28. ožujka 2019. na 61. NMT (Natjecanju mladih tehničara) u području Radiokomunikacije nastupilo i četvero učenika iz zagrebačkih osnovnih škola, koje su podučavali članovi Radiokluba HFF, dana 27.3.2019. godine, dvojac iz Radiokluba Hrvatska Flora Fauna, 9A2HW i 9A6AA, potpomognut s 9A2MF, aktivirali su dva istarska zaštićena područja: Posebni ornitološki rezervat, neobičnog imena, Palud-Palù i Posebni rezervat šumske vegetacije šumu Kontija.
9A1WFF/p @ 9AFF-0046 (Special ornithological reserve “Palud – Palù)
Palud-Palù je prirodna depresija u neposrednoj blizini mora, koja se, zbog pritjecanja vode s okolnih brda i zaravni i iz izvora na sjevernoj strani, pretvorila u močvaru. Početkom prošlog stoljeća prokopan je 200 m dugačak kanal do mora da bi se povećao salinitet vode u močvari i time onemogućilo razvijanje ličinki komaraca koji su bili prijenosnici malarije. Spajanjem močvare i mora ovdje su se našli novi stanovnici kao što su jegulje, cipli, vodene kornjače i oko 200 vrsta ptica. Tako je nastao prirodni fenomen: Brakična močvara sa zanimljivom florom i vegetacijom, među kojima se ističe i nekoliko rijetkih biljnih vrsta. Područje se odlikuje raznolikošću i bogatstvom ornitofaune, a naročito ptica močvarica u vrijeme gniježđenja, zimovanja i migracijskih kretanja. Pedološki, mikroklimatski, hidrološki i drugi čimbenici uvjetuju visoku bioraznolikost. Broj evidentiranih ptičjih vrsta je 218 (prosinac, 2004.). Do Paluda se dolazi neasfaltiranom cestom prema putokazima.
The Palud-Palù, located eight km south-west of Rovinj, is the only ornithological park in Istria. Water from neighbouring hills and valleys as well as northern side springs turned this natural depression located in the vicinity of the sea into a swamp. During the existence of the Austro-Hungarian military base in Barbariga, the 200 m long canal was dug up to reach the sea for the purpose of preventing the development of mosquito larvae, transmitters of malaria. By connecting the sea and the swamp, Palud attracted new inhabitants such as the grey mullet and eels, species which prefer brackish water. The older inhabitants of the Rovinj area speak of the time when other fish, searching for food, could be found in the swamp. The diversity of species and the number of resident or migratory bird species are the most important feature of this swamp. Ornithologists have noted the stay of over 200 bird species on Palud. Numerous spring and autumn migrations represent an excellent opportunity for observing them. As the park is forbidden to hunters, it is a rich habitat of pheasants, grey partridges and quails. Along with downy oak and holm-oak, in the indigenous dense forests live and nest various species of wild ducks, coots, great crested grebe and water rail, common whitethroat, oriole, woodpecker and many others. The northern part of Palud hides a true rainforest. Seagulls nest on the islets. Along the path is an observation spot which facilitates undisturbed bird watching in their natural environment and their behaviour during feeding, nesting, resting or socialization. How to get there? The Rovinj – Pula road, turn for Veštar. A 100 meters before the camp entrance, turn left onto the macadam road to the Cisterna beach. The ornithological park Palud is next.
Rađeno je pod klupskom pozivnom oznakom 9A1WFF/p, telegrafijom i SSB na 40m.
Number of QSO-s: 158
Max Activators: 3
First QSO: 27.3.2019. 8:37:00
Last QSO: 27.3.2019. 10:45:00
Total duration: 128 min
P2P contacts: 2
{band = 40M, mode = CW, qso = 79}
{band = 40M, mode = SSB, qso = 79}
********************************************************
9A2HW/p @ 9AFF-0044 (Special forest reserve “Kontija)
27.3.2019.
Posebni rezervat šumske vegetacije “Kontija” nalazi se sjeverno od Limskog zaljeva, odnosno, između mora i naselja Kloštar, Gradina i Flengi (Prodani). Kontija je 1964. godine proglašena posebnim rezervatom šumske vegetacije, a proteže se na 65 hektara. U ovome je rezervatu, bez prethodne suglasnosti Zavoda za zaštitu prirode, zabranjena svaka sječa i oštećivanje stabala i grmlja, branje prizemnoga bilja, kao i svaki drugi zahvat koji može izmijeniti sadašnji izgled rezervata. U šumi Kontija nalazi se najbolje očuvana površina vegetacije bijeloga graba u tipičnom obliku. Stara je preko 140 godina te je vrlo vrijedna pa i znanstveno osobito zanimljiva jer su takve šume u Istri većinom, iskorištavanjem, degradirane i svedene na crni jasen. Izuzev prevladavajućega bijeloga graba (Carpinus orientalis), u ovome šumskom prostranstvu susreće se i hrast medunac (Quercus pubescens), crni jasen (Fraxinus ornus), maklen (Acer monspessulanum), cer (Quercus cerris), smrika (Juniperus oxycedrus) i borovica (Juniperus communis). U sloju grmlja nalazi se sljedeće raslinje: rašeljka i trnula (Prunus mahaleb i Prunus spinosa), drijen (Cornus mas), kalina (Ligustrum vulgare) i ruj (Cotinus coggygria). Od niskoga raslinja raširen je kukurijek (Helleborus multifidus), veprina (Ruscus aculeatus), jesenska šašika (Sesleria autumnalis) i dubačac (Teucrium chamaedris).
Područje Kontije idealna je oaza mira, tišine te prirodnog ambijenta koja je izrazito pogodna za pješačenje, jednodnevne izlete, rekreativni biciklizam (na ovome području postoje kraće, duže i kružne biciklističke staze) i neagresivan boravak u prirodi. Prepoznata je i kao vrijedno lovište te je uređena lovačka kuća. Razgranat sustav putova koji se njome proteže povezuje značajne i ambijentalno vrijedne lokalitete poput Svetog Mihovila nad Limom, Limskog zaljeva, Mukabe, zaravnjena krškog područja oko vrsarske zračne luke koje se proteže nad Limskim zaljevom. Posebnu ambijentalnu i povijesnu vrijednost ima gradina Mukaba uz koju su uređeni sadržaji za izletnike.
The Kontija forest is a forest area spread across 65 hectares, located between the settlements Kloštar, Gradina and Flengi (Prodani). The Oriental hornbeam vegetation, nearly a century and a half old, dominates the forest. The area has been a part of the eponymous forest reserve since 1964. However, it came into existence and was cultivated much earlier – starting from the period of the Austro-Hungarian Monarchy. The forest vegetation on this area has been well-known since the Middle Ages and Modern Period. There are many beautiful excursion spots in the forest as well as developed hiking and cycling trails.
The significant Kontija forest area is located between the sea and the settlements of Kloštar, Gradina and Flengi (Prodani). In 1964, Kontija, spread across 65 hectares, was declared a special forest vegetation reserve. In the reserve, it is forbidden to fell trees, damage trees and shrubs, pick herbs from the ground or carry out any other activity that might alter the current appearance of the reserve. The area of Kontija is an ideal oasis of peace, quiet and natural ambiance very suitable for hiking, one-day excursions, recreational cycling (there are shorter, longer and circular cycling trails) and non-aggressive stay in nature. The branching system of trails running across it connects significant and ambientally valuable locations such as the monastery of San Michele di Leme, Lim Bay, Mukabe and flattened karst around the airport of Vrsar over the Lim Bay. The remains of Mukaba, with its features for holidaymakers, have a special ambiental and historical value.
Trojac iz Radiokluba HFF boravio je na tom području 100 minuta te po lijepom vremenu ali lošim uvjetima u eteru, održao 126 radioveza radeći samo na 40m, telegrafijom i fonijom (SSB). Rađeno je pod pozivnom oznakom 9A2HW/p. Uređaj je bio Kenwood TS-480 (100W) a antena inverted V, odnosno dipol. Uspostavljeni su i kontakti s dva zaštićena područja u Njemačkoj.
Number of QSO-s: 126
Max Activators: 2
First QSO: 27.3.2019. 12:07:00
Last QSO: 27.3.2019. 13:48:00
Total duration: 101 min
P2P contacts: 2
{band = 40M, mode = CW, qso = 52}
{band = 40M, mode = SSB, qso = 74}
9A2HW/p @ 9AFF-0092 (Special forest reserve “Pušinjak-Gorščica)
10.2.2019.
Član Radiokluba HFF, Ivica, 9A2HW (uz support 9A6AA) radio je iz Posebnog rezervata šumske vegetacije “Pušinjak-Gorščica”, 9AFF-0092, smještenog na sjevero-istočnoj strani Parka prirode Medvednica (9AFF-0013). Zadnja aktivnost iz tog zaštićenog područja u sklopu 9AFF Programa, bila je prije četiri godine.
Polazna točka za ovo područje je iz naselja Vidovec, ulicom Gorščica. Po prestanku uređene ceste, treba prijeći još cca 5 km, po makadamskoj cesti, čije stanje i prohodnost ovise o godišnjem dobu. Mada je temperatura bila +6°C, danas je cesta bila mjestimično zaleđena, puna vododerina a pri kraju se pretvorila u pravi blatnjavi put po kojem se teško vozilo, uz brijeg, do planirane točke koja bi omogućavala ugodan rad, planinarskog doma Gorščica. A tu se može dobiti i kuhana hrana… Brojni planinari hrlili su u dom, mjesto prave okrijepe.
Prilike na bandu promjenjive. Na 40m nekako, na 20m nikako. Još se pojavio i neki contest…
Statistika veza prikazana je dolje. Log je na popularnoj Sovi.
Call: 9A2HW/p@9AFF-0092
Number of QSO-s: 227
Max Activators: 5
First QSO: 10.2.2019. 9:47:00
Last QSO: 10.2.2019. 13:48:00
Total duration: 241 min
P2P contacts: 2
{band = 40m, mode = SSB, qso = 198}
{band = 20m, mode = SSB, qso = 29}
Rezervat PUŠINJAK – GORŠČICA, najistočniji je posebni rezervat šumske vegetacije na Medvednici, zauzima odjele (odsjeke) 25 – 27, 34 (a-b) i 35 e g. j . »Markuševačka gora« površine 185,66 ha. Sjeverozapadni dio rezervata je bukovo-jelova šuma – as. Abieti Fagetum pannonicum Rauš, a jugoistočnibukova šuma u koju se naseljava jela – as. Fagetum pannonicummotanum H-t. Omjer smjese iznosi bukva : jela : ostale listače 70 : 24 : 6. Uovom rezervatu nalaze se i prastare bukve promjera i do 150 cm (npr. nedaleko Kaptolske lugarnice). Na krajnjem jugoistoku, u području Glavica-Oštrc, nalaze se termofilni elementi šume hrasta medunca a posebno alpski jaglac (Primula auricola), planinski božur (Paeonia corallina), perunika (Iris graminaea i /. germanica), timoj (Siler trilobius) i dr.
Iz Šumarskog lista (7/8, 1980.)
9A1WFF @ 9AFF-0013 (Nature park Medvednica)
10.1.2019.
U sklopu Zimske škole tehničkih vještina, članovi Radiokluba HFF bili su aktivni iz Doma Crvenog križa koji se nalazi na području Parka prirode Medvednica, 9AFF-0013. Kao što se iz raporta sa servera vidi, rađeno je CW i SSB, na 40 metara. Uvjeti nisu bili baš najbolji za rad a zbog snijega koji je sve više padao odustalo se od podizanja antene za 20 m, te su dečki, zadovoljni s odrađene 103 veze, prije mraka krenuli put Zagreba. Trebalo se sigurno spustiti sa Sljemena. Za svaki slučaj i pored zimskih guma, lanci su bili u pričuvi…
Number of QSO-s: 103
Max Activators: 2
First QSO: 10.1.2019. 12:09:00
Last QSO: 10.1.2019. 13:47:00
Total duration: 98 min
P2P contacts: 0
{band = 40m, mode = CW, qso = 21}
{band = 40m, mode = SSB, qso = 82}
9A2GA @ 9AFF-0014 (Nature park Žumberak-Samoborsko gorje)
1.1.2019.
Član Radiokluba HFF, Boris, 9A2GA, otvorio je novu sezonu aktivnosti u programu Hrvatska Flora Fauna. Osim za diplomu koja proizlazi iz održanog određenog broja veza sa zaštićenim područjima, veze s postajom 9A2GA/p računaju se i za Godišnju 9AFF diplomu (Annual 9AFF Award) koju pod nazivom Hrvatska flora i fauna na radiovalovima ovaj Radioklub organizira uz podršku Hrvatskih voda.
Number of QSO-s: 25
Max Activators: 0
First QSO: 1.1.2019. 10:54:00
Last QSO: 1.1.2019. 12:40:00
Total duration: 106 min
P2P contacts: 0
{ band = 2M, mode = FM, qso = 9 }
{ band = 70CM, mode = FM, qso = 2 }
{ band = 40M, mode = CW, qso = 14 }
Boris je održao 25 radioveza što je prema SOTA pravilima više nego dovoljno. Radio je sa vrhova Rancerje i Plešivica koji su unutar 9AFF-0015, odnosno, unutar Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje. Time je Boris počeo s popunjavanjem liste 9AFF lovaca za 2019. godinu: http://www.9aff.sova-projekt.hr/AnnualChasersAwardsList !
Područje Žumberka i Samoborskog gorja. proglašeno je 28.svibnja 1999 odlukom Hrvatskog sabora zaštićenom prirodnom vrijednošću: Parkom prirode. Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. Ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje obuhvaća oko 333 km². Osnovni mu je cilj zaštititi i promovirati prirodne i kulturne ljepote i vrijednosti toga kraja.
The first 9AFF Honour Roll issued in 2019 (January 2nd):
XYL Marija, 9A5SM, HR#031
Congratulations Marija!
24.12.2018.
9A2GA/p @ 9AFF-0013 (Park prirode Medvednica, Zlatica brijeg)
Boris, 9A2GA @ 9AFF-0013
Izgleda da je ovo zadnja 9AFF aktivacija u 2018. godini, mada “nikad ne reci nikad”.
Boris je u sklopu SOTA aktivnosti radio sa Zlatnica brijega, 592m nv, QTH lokator JN75WU. Na SOTA stranici na Facebooku, Boris kaže: “Prognoza nije bila baš obećavajuća, … no ipak sam se uputio na aktivaciju. Ostavljam auto na kraju Zelene magistrale i nakon 30 minuta uspona dolazim po kiši na SOTA vrh, … odradio sam ukupno 22 QSO na 40m CW i 2m FM, … te se na brzinu spakirao i uputio nazad do auta jer je kiša bila sve jača i jača, …naravno da se poslijepodne pojavilo i Sunce na obroncima Medvednice 
, … no ja sam već bio kod kuće gdje sam sa ukućanima proveo poslijepodne i Badnju večer”.
Number of QSO-s: 22
Max Activators: 0
First QSO: 24.12.2018. 8:17:00
Last QSO: 24.12.2018. 8:53:00
Total duration: 36 min
P2P contacts: 0
{ band = 2M, mode = FM, qso = 3 }
{ band = 40M, mode = CW, qso = 19 }
Foto by 9A2GA
16.12.2018.
9A1WFF/p @ 9AFF-0090 (Posebni rezervat šumske vegetacije Tusti vrh-Kremenjak)
Vrba, 9A2HW, smrznutim prstima sakuplja kabel.
Članovi Radiokluba Hrvatska Flora Fauna (9A2HW & 9A6AA), odlučili su aktivirati Posebni rezervat šumske vegetacije Tusti vrh-Kremenjak, 9AFF-0090. Koristili su pozivnu oznaku 9A1WFF/p. Zadnja aktivnost bila je 22.08.2015. Do sada su iz tog područja radili 9A2SC i 9A9K (2015) te 9A1C, 9A2SC i 9A3SM (2014).
Bila je to dosta teška aktivacija. Temperatura je bila oko -3°C. Naravno, cesta (makadam) je bila na dosta mjesta potpuno zaleđena tako smo se probijali uz zimske gume i jednu ljudsku snagu koja je na kritičnim mjestima gurala auto. Nerijetko je auto išao više lijevo-desno nego naprijed. A o klizanju unazad da ne govorim.
Ni prilike nisu bile dobre tako da je odrađeno samo 205 QSO. Pokušalo se i na 20m. Rezultat porazan: samo 1 QSO. Nakon 4 sata, kad čaj više nije mogao zagrijati nožne prste (da bude jasno: pili smo ga), odlučili smo prekinuti rad. Zagreb nas je dočekao suh i sunčan. Temperatura u gradu za 6° viša.
Kanite li poći na 9AFF-0090 – sačekajte proljeće.
O području: Posebni rezervat šumske vegetacije Tusti vrh-Kremenjak nalazi se u g. j. “Markuševačka gora” u odjelu 2 c i e na površini od 21,20 ha. To je rezervat šume hrasta kitnjaka s primjesom bukve starosti preko (sada već) 130 godina na podlozi zelenih škriljevaca. U blizini je planinarska staza Pilana-Bliznec-Njivice pa je područje planinarima lako dostupno.
Number of QSO-s: 205
Max Activators: 4
First QSO: 16.12.2018. 9:22:00
Last QSO: 16.12.2018. 13:01:00
Total duration: 219 min
P2P contacts: 4
{band = 40m, mode = SSB, qso = 204}
{band = 20m, mode = SSB, qso = 1}
Članovi Radiokluba HFF, Herbert, 9A8GHJ (aka OE7GHJ) i njegova xyl Eva, OE7EVI, uz pomoć Franje, 9A2MF, opet su (12.12.2018.) bili aktivni iz jednog od sedam istarskih zaštićenih područja, Posebnog rezervata u moru Limskog zaljeva, 9AFF-0030. Herbert je ovdje bio prije sedam mjeseci.
Evo kratkog izvješća:
Number of QSO-s: 120
Max Activators: 2
First QSO: 12.12.2018. 11:07:00
Last QSO: 12.12.2018. 13:11:00
Total duration: 124 min
P2P contacts: 4
{band = 40M, mode = SSB, qso = 113}
{band = 20M, mode = SSB, qso = 7}
Ponovimo ono što mnogi već znaju, o čemu smo već pisali: Limski zaljev predstavlja potopljenu kanjonsku dolinu u kršu, stvorenu u jurskim vapnencima. Dugačak je oko 10 km, prosječne širine oko 600 m, a najveća dubina je na ulazu i iznosi 33 metra. Zbog posebnih svojstava morske sredine koja daje uvjete za život obilja morske flore i faune, more i podmorje Limskog zaljeva proglašeno je 1980. godine specijalnim rezervatom u moru. Posebna značajka je bogatstvo kvalitetnih vrsta riba koje u Limski zaljev dolaze na mrijest i zimovanje. Zbog mnogih podmorskih izvora (vrulja) u zaljevu, more je smanjenoga saliniteta, a u samom vrhu gotovo da je slatko. Salinitet varira kako s godišnjim dobom, tako i s dubinom…
AccuWeather je za 25. studenoga 2018 najavljivao loše vrijeme. Da smo morali ići – bunili bi se. No, kako nas nitko nije tjerao – odlučili smo poći: 9A2HW i 9A6AA. Pravac Posebni rezervat šumske vegetacije Babji zub – Ponikve smješten na jugozapadnim obroncima Parka prirode Medvednica (9AFF-0013). Zadnja aktivacija je bila 22.07.2016. godine.
Kako je pisao Šumarski list prije skoro 40 godina, Rezervat BABJI ZUB – PONIKVE nalazi se u g.j. “Sljeme”, u odjelima (odsjecima) 52(d-j), 53 i 54 (a-e te j) površine 148,06 ha. To je rezervat hrasta kitnjaka – as. Querco Carpinetum croaticum H-t i as. Luz. ulo Quercetum petraea H-t s nešto as. Querco Castanetum croaticum H-t s pojasom šume bukve -as. Fagetum pannonicum montanum H-t. Uz osnovne vrste nalaze se pojedinačno i neke termofilne vrste kao hrast medunac, crni jasen, crni grab, cer i dr. U rezervatu se nalaze slikovite stijene s liticom Babin zub (455m), Partizanska pećina te brojni drugi krški fenomeni, najbolje izraženi na masivu Medvednice. Rubom rezervata protječe potok Dragolinec, jedina voda (vrelo) u tom području. Područje je proglašeno zaštićenim 1963. godine. Rezervat se nastavlja na područje Ponikve, predjel osobite prirodne ljepote i omiljeno izletište Zagrepčana.
Do rezervata se dolazi Zelenom magistralom prema livadi Ponikve gdje naši zaljubljenici u ARG ponekad izvode svoja natjecanja. Negdje pri kraju magistrale, s desne strane je rampa – ovaj puta otključana (45°50’51.76″N i 15°53’0.34″E). Mada je kišilo, zatječemo 4-5 osoba koje su svoje pse tragače dovele na ispit. Jadni psi. Mi barem imamo jakne. Stitinjak metara od rampe započinje zaštićeno područje.
Uhodanim radnjama postavljamo antenu za 40 m a agregat skrivamo ispod plastičnog pokrivala. Već bruji cca 20 metara od nas. I pored dosadne kiše, prilike nisu loše. Radimo pod pozivnom oznakom 9A2HW/p. No, kad je netko na 40m zatvorio prozor, prelazimo na 20m. Prvo treba postaviti novu antenu. Kišu više ni ne primjećujemo…Na 14 MHz nema pile-up-a. Ipak među rijetkim europskim postajama javljaju nam se Amerikanci WV4X (Virginia), W1OW (Massachusetts) i KD1CT (New Hampshire) te Kanađanin VE3ZN (Ontario). Zadovoljni, vraćamo se na 40 m i tu ponovo navala…
Kako nas je kasnije izvijestila Sova (naš servis na kojem smještamo sve logove pristigle s 9AFF aktivacija), rezultat nam je bio ovakav:
Number of QSO-s: 246
Max Activators for 9AFF Program: 5
First QSO: 25.11.2018. 9:22:00
Last QSO: 25.11.2018. 12:50:00
Total duration: 208 min
P2P contacts: 8
Sada čekamo da nam se osuše cipele i antene, pa onda opet u prirodu…
28.5.2018.
Član Radikluba HFF, Herbert, 9A8GHJ (aka OE7GHJ) opet je proveo 2,5 sata na području Posebnog prirodnog rezervata u moru, Limskom zaljevu, 9AFF-0030.
Log je u 9AFF bazi podataka, a radioamaterska statistika ovaj puta kaže:
Number of QSO-s: 86
Max Activators: 1
First QSO: 28.5.2018. 9:15:00
Last QSO: 28.5.2018. 11:46:00
Total duration: 151 min
O tom zaštićenom području smo već pisali, no, podsjetimo: Limski zaljev predstavlja potopljenu kanjonsku dolinu u kršu, stvorenu u jurskim vapnencima. Dugačak je oko 10 km, prosječne širine oko 600 m, a najveća dubina je na ulazu i iznosi 33 metra. Zbog posebnih svojstava morske sredine koja daje uvjete za život obilja morske flore i faune, more i podmorje Limskog zaljeva proglašeno je 1980. godine specijalnim rezervatom u moru. Posebna značajka je bogatstvo kvalitetnih vrsta riba koje u Limski zaljev dolaze na mrijest i zimovanje. Zbog mnogih podmorskih izvora (vrulja) u zaljevu, more je smanjenoga saliniteta, a u samom vrhu gotovo da je slatko. Salinitet varira kako s godišnjim dobom, tako i s dubinom…
2.5.2018.
Istria peninsula
Herbert, 9A8GHJ (aka OE7GHJ) i njegova xyl Eva, OE7EVI, iznenadili su nas aktivnošću iz jednog od sedam istarskih zaštićenih područja, Posebnog rezervata šumske vegetacije Kontija, 9AFF-0044.
Evo kratkog rezimea iz njihovog loga:
Number of QSO-s: 141
Max Activators: 3
First QSO: 2.5.2018. 9:29:00
Last QSO: 2.5.2018. 11:43:00
Total duration: 134 min
Log se nalazi na 9AFF serveru.
Kontija, šuma bijelog graba između Vrsara i Lima, zaštićena od 1964. godine sa statusom posebnog rezervata šumske vegetacije površine 65 hektara. Starosti je preko 140 godina, znanstveno vrlo zanimljiva i vrijedna, najbolje sačuvana površina ove zajednice u Istri. Od drveća redovno se nalazi hrast medunac, bijeli grab, crni jasen, maklen, cer, smrika i borovica. U sloju grmlja nalazi se rašeljka, trnula, drijen, kalina i ruj. Od niskog raslinja raširen je kukurijek, veprina, jesenska šašika i dubačac. U šumi su održavane biciklističke i pješačke staze.
O području brine Javna ustanova Natura Histrica.
“Lastovsko otočje” je zbog svoje mistične ljepote, naglašene krajobrazne vrijednosti, gustih šuma i plodnih polja obogaćenih lokvama, visokih obalnih strmaca, kopnenih i podvodnih špilja, te brojnih rijetkih morskih i kopnenih vrsta i staništa Hrvatski sabor 29. rujna 2006. godine proglasio parkom prirode, što ga čini jedanaestim i najmlađim Parkom prirode u Hrvatskoj.
Park prirode Lastovsko otočje, 9AFF-0011, obuhvaća 46 otoka, otočića, hridi i grebena (Lastovo, Prežba, Mrčara, Kopiše, Sušac, Bijelac, skupine Lastovnjaci i Vrhovnjaci te još neki manji u tom zahvatu) ukupne površine 53 km2 i 143 km2 morske površine. Omeđen je kamenim svjetlima (lanternama) Sušca, Tajana, Glavata i Struge.
Nakon 4 sata vožnje trajektom iz Splita: Ulazak u Park prirode Lastovsko otočje
29.4.2018.
Naš odlazak na Lastovo proveden je u polutajnosti: dva člana RK HFF su se ubacila među 46 planinara čija je misija bila: tijekom tri dana obilaziti lastovska brda i doline, kružiti brodicom oko ovog prelijepog otoka te se iz Skrivene luke popeti do lanterne Struga. Čim sam saznao da tamo više nije službujuća obitelj Kvinta (Nada i Jure), odustao sam od posjeta, te čekao prvu pogodnu priliku za rad.
Mada planinari za svoja konačišta ne ulažu puno truda te su zadovoljni s onim što im se ponudi, ovom prigodom smještaj u naselju Zaklopatica bio je prvoklasan. Hrana u konobi Santor zaslužuje svaku pohvalu. Vidjelo se da vlasnik Frano Škratulja i njegova supruga Valentina ulažu maksimum kako bi zadovoljili svoje goste. Što se nas tiče – u tome su uspjeli.
Kad je planinarska ekipa napustila malenu luku Zaklopatica, postavljena je inverted V antena i iz jednog od odlično opremljenih apartmana krenuo je pile up na 40m. Mada to ovako izgleda jednostavno, problem je bio više nego očit: svi su objekti s apartmanima izgrađeni terasasto, odmah prema moru, tako da je u ovom slučaju položaj radijske postaje bio u ravnini gornjeg dijela antenskog stupa. I pored toga, išlo je jako dobro mada su neki pojedinci (koji nisu otišli s ostalima) gunđali i postavljali 100 pitanja o čemu se to radi… Ne koristi! Neznanje nas ubi! Zanimljivo: to domaćima nije smetalo.
Evo uobičajene (s nekoliko pauza) statistike:
Number of QSO-s: 173
Max Activators: 3
First QSO: 29.4.2018. 8:23:00
Last QSO: 29.4.2018. 11:33:00
Total duration: 190 min
Na serveru (aka Sovi) je log s ove aktivacije.
LASTOVO ISLANDS – THE YOUNGEST CROATIAN NATUREPARK
Preserving the biodiversity of the Mediterranean.
On September 12, 2006 the Croatian Parliament adopted the declaration of the Lastovo Islands as a nature park and committed the Republic of Croatia, all Croatian citizens and all visitors, to taking special care of this region.
Croatian nature parks family thus got a new member – the Lastovo Islands with their 195.83 km2 covering archipelago.
If you have ever been to Lastovo, you surely know why it is a Nature Park. If you have not, then you should know that it is a nature park because of you – so you can, this summer or maybe some future summers, springs, winters or autumns, come to Lastovo and enjoy the pure, untouched nature.
How did it happen?
The protection of Lastovo was planned in strategic documents of the Republic of Croatia in 1999. Not long after, this intention was supported by the World Wide Fund for Nature (WWF). Actually, the WWF declared Lastovo a priority for the preservation of the Mediterranean biodiversity in 2003.
And then, the local community woke up, and the Ministry, and numerous scientists, numerous volunteers, enthusiasts… and at the end, the Croatian Parliament passed the Act declaring Lastovo Islands a Nature Park.
Now, it is your turn; come to Lastovo and enjoy this pure untouched beauty. Beauty of nature, as it always was.
And yes, support this idea by sharing the information.
Because protecting the nature is our responsibility!
Dvojac 9A2HW i 9A6AA aktivirao je danas, 22. travnja 2018., Posebni rezervat šumske vegetacije Prašnik, 9AFF-0034. Samoj aktivaciji prethodio je posjet Ici, 9A2KI, u njegovim Karduševcima (nedaleko od Slavonskoga Broda). (9A6AA: Hvala Icinoj supruzi na predivnom dočeku a njihovi klinci su nas posebno oduševili svojom načinom komuniciranja s nama, odraslima… Jako dobro!). Na slici lijevo: Icina ljubimica nadgleda peku. Desno: no comment…
Prašnik se nalazi nedaleko od autoceste Zagreb-Lipovac, točnije, kod izlaza Okučani, pa u nastavku za Gradišku, kod naselja Novi Varoš (s istočne strane, prije benzinske postaje). Starost hrastovih stabala iznosi 150-300 godina, promjer im se kreće od 70 do 200 cm, dok u visinu dosežu i do 40 metara. Ostaci prašume kriju mnoge znamenitosti. Uz višestoljetna stabla hrasta, biljni i životinjski svijet, tu je i gljiva zec koja uz stoljetna stabla i njihove ostatke naraste težine i više od pet kilograma. (9A6AA: Mada imamo informaciju da je rezervat Prašnik očišćen od mina koje su zaostale iz Domovinskog rata, nismo se udaljavali od glavne šumske prometnice…)
Rađeno je na 40 i 20 m, SSB, a evo kratke uobičajene statistike.
Number of QSO-s: 138
Max Activators: 2
First QSO: 22.4.2018. 10:33:00
Last QSO: 22.4.2018. 12:31:00
Total duration: 118 min
9A/OK8EYJ @ 9AFF-0034
Po objavi gornje informacije javio nam se Dragan, OK8EYJ, te poslao svoj log, 9A/OK8EYJ i dvije fotografije s aktivnosti iz istog područja, koju je odradio 15. travnja 2018. godine. Log je uploadan na Sovu: http://www.9aff.sova-projekt.hr/LogSearch
Dio stare slavonske šume u predjelu Prašnik, odjel 7a izlučen je iz redovnog gospodarstva još 1929. godine u površini od 53,35 ha, a nalazi se približno na 96 m nadmorske visine. Danas je to specijalni rezervat šumske vegetacije koji ima ukupnu drvnu masu 33.802 m3. Između starih stabala koja su dosta rijetka javlja se mlada mješovita šuma. S vegetacijskog gledišta tu su zastupljene zajednice: Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 71 i Genisto elate-Quercetum roboris caricetosum remote Horv. 38. Starost hrastovih stabala iznosi 150-300 godina, prsni promjer kreće im se od 70 do 200 cm, dok u visinu dosežu i do 40 m. Krošnja im je večinom suhovrha, a debla su napale strizibube (Cerambix cerdo). Prilikom izmjere1954. godine bilo je ukupno 1.560 komada starih hrastova, dok je u 1974. godini ostalo 1.487 komada s totalnom drvnom masom od oko 26.600 m3. Pojedini primjerci imaju drvnu masu i više od 50 m3. To je danas još jedina sačuvana šuma starih hrastika Slavonije i stoga je vrlo interesantna za prirodoslovna istraživanja i proučavanja.
U rezervatu su postavljene trajne plohe na kojima će se u okviru međunarodnog projekta «Čovjek i biosfera» i «Komparativna istraživanja ekosistema Hrvatske» obavljati dugoročna timska istraživanja. Taj predjel starih slavonskih šuma sačuvali su domaći šumari za buduće naraštaje kao simbole nekadašnjeg bogatstva da se sadašnje generacije uče na njima, da ih znanstveno istraže i prikažu…”.
Ovdje ćemo ukratko, uz malu fotogaleriju, navesti WWFF aktivnosti koje su članovi Radiokluba HFF proveli uoči i tijekom trajanja 60. natjecanja mladih tehničara u Poreču. Sudjelovali su: xyl Eva (OE7EVI), Franjo (9A2MF), Herbert (9A8GHJ), OM Sepp, Ivica (9A2HW) i Emir (9A6AA). Ne treba zaboraviti ni xyl Anicu (9A7SSY), koja nas je dočekivala s punim stolom… Hvala Franji i Anici na gostoprimstvu!
3.4.2018.:
9A1WFF/p ….. 9AFF-0057 (Posebni ornitološki rezervat Mali Bok – Koromačna) … 157 QSO
9.4.2018:
9A1WFF/p ….. 9AFF-0056 (Posebni ornitološki rezervat Fojiška-Podpredoščica) … 130 QSO
10.4.2018:
9A2HW/p ….. 9AFF-0030 (Posebni morski rezervat Limski kanal) … 148 QSO
9A8GHJ/p …. 9AFF-0030 (Posebni morski rezervat Limski kanal) … 118 QSO
11.04.2018:
9A2HW/p ….. 9AFF-0045 (Posebni palentološki rezervat Datule-Barbariga) … 174 QSO
9A8GHJ/p …. 9AFF-0045 (Posebni palentološki rezervat Datule-Barbariga) … 110 QSO
On March 27, 2018, you could find member of Croatian Flora Fauna Radio Club, Herbert, 9A8GHJ/p (aka OE7GHJ) on the air from Special ornithological reserve Palud-Palu, 9AFF-0046. Palud-Palu is a natural depression near the sea, which due to water flows from the surrounding hills, plateaus and from the source from the north side, turned into the swamp. At the beginning of the last century, a 200 m long canal was dug up to the sea to increase the salinity of water in the swamps, thus preventing the development of larvae of mosquitoes who were malaria transmitters.
Herbert was active with support of his xyl Eva, 9A/OE7EVI, and friend Sepp. Here is extract from 9AFF database:
Number of QSO-s: 111
Max Activators: 2
First QSO: 27.3.2018. 11:47:00
Last QSO: 27.3.2018. 13:59:00
Total duration: 132 min
More about Palud-Palu: http://web.hamradio.hr/9aff/9AFF-046_Palud_palu/palud.htm
Polako se puni baza podataka s 9AFF logovima i u ovoj godini. U prilog tome je i aktivnost Radiokluba HFF, 9A1WFF/p, s područja Posebnog ornitološkog rezervata Mali bok – Koromačna, 9AFF-0057, koji se nalazi na otoku Cresu (IOTA EU-136, CI-012).
Sunčano ali prohladno vrijeme s promjenjivom naoblakom, ali bez kiše, pomoglo je da dana 13.1.2018., rad prođe u redu. Mada je do sada iz ovog zaštićenog područja održano 3.746 radioveza, zanimanje je bilo izuzetno. Prema donjim podacima tijekom ugodna 4,5 sata, u log je zapisano 258 radioveza, na 40 i 20 m, SSB. Nisu izostale ni DX postaje: W1OW (Bill iz Massachusettsa, USA), N4II (Edd iz Floride, USA) i VE2CAQ (Chris iz Québeca, Canada). Rađeno je sa 100W (TS-480), inverted V antenom. Napajanje: Honda EU10 (1000W).
9A1WFF/p
Number of QSO-s: 258
Max Activators: 5
First QSO: 13.1.2018. 9:07:00
Last QSO: 13.1.2018. 13:42:00
Total duration: 275 min
Posebni ornitološki rezervat Mali bok – Koromačna (aka “Pod Okladi” zauzima obalni pojas otoka Cresa (cca 6km) izmedu uvala Mali bok (44°52,5’N 14°27’E) i Koromačna (44°47,4’N 14°28,4’E).
Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) jedna je od četiri vrste strvinara koji žive u Europi, ali jedini koji još obitava u Hrvatskoj. Preostale tri vrste: sup starješina (Aegypius monachus), kostoberina (Gypaetus barbatus) i crkavica (Neophron percnopterus) nestale su iz naših krajeva u posljednjih nekoliko desetljeća. Otočna populacija koja obitava na Kvarnerskim otocima, jedinstvena je stoga što ovdje supovi gnijezda svijaju na okomitim liticama tik nad morem – ponekad samo 10 metara iznad morske površine. Ujedno su Kvarnerski otoci posljednje obitavalište te vrste u Hrvatskoj, a ovdje obitava najsjevernija europska prirodna populacija bjeloglavih supova. Litice na kojima obitavaju supovi su i krajobrazno neobično zanimljive, pa iako i to privlači turiste nautičare, oni predstavljaju izrazitu prijetnju supovima jer približavanje plovila, glisiranje, ronioci i zadržavanje pod gnijezdima plaši supove – mladi padaju u more i utapaju se. Trovanje je sljedeći veliki neriješeni problem. Tako je samo tijekom 2002. godine uginulo više od 20 mladih supova, uz realnu pretpostavku da se radi o trovanjima. Oporavak populacije je spori proces jer jedan par uspješno izvede mladoga tek svake druge godine, a mladom supu do spolne zrelosti treba 5-6 godina. U tom razdoblju “odrastanja” mortalitet mladih koji lutaju na velikim udaljenostima penje se i do 90%!
Extract of the 9A1WFF/p log (FLE logger):
<STATION_CALLSIGN:8>9A1WFF/P <CALL:6>DL1EKO <QSO_DATE:8>20180113 <TIME_ON:4>0907 <BAND:3>40m <MODE:3>SSB <RST_SENT:2>59 <RST_RCVD:2>59 <MY_SIG:4>WWFF <MY_SIG_INFO:9>9AFF-0057 <OPERATOR:5>9A6AA <EOR>
<STATION_CALLSIGN:8>9A1WFF/P <CALL:5>ON7RN <QSO_DATE:8>20180113 <TIME_ON:4>0908 <BAND:3>40m <MODE:3>SSB <RST_SENT:2>59 <RST_RCVD:2>59 <MY_SIG:4>WWFF <MY_SIG_INFO:9>9AFF-0057 <OPERATOR:5>9A6AA <EOR>
<STATION_CALLSIGN:8>9A1WFF/P <CALL:5>DD0VU <QSO_DATE:8>20180113 <TIME_ON:4>0908 <BAND:3>40m <MODE:3>SSB <RST_SENT:2>59 <RST_RCVD:2>59 <MY_SIG:4>WWFF <MY_SIG_INFO:9>9AFF-0057 <OPERATOR:5>9A6AA <EOR>
<STATION_CALLSIGN:8>9A1WFF/P <CALL:5>SP5KD <QSO_DATE:8>20180113 <TIME_ON:4>0908 <BAND:3>40m <MODE:3>SSB <RST_SENT:2>59 <RST_RCVD:2>59 <MY_SIG:4>WWFF <MY_SIG_INFO:9>9AFF-0057 <OPERATOR:5>9A6AA <EOR>
<STATION_CALLSIGN:8>9A1WFF/P <CALL:5>F4HHL <QSO_DATE:8>20180113 <TIME_ON:4>0909 <BAND:3>40m <MODE:3>SSB <RST_SENT:2>59 <RST_RCVD:2>59 <MY_SIG:4>WWFF <MY_SIG_INFO:9>9AFF-0057 <OPERATOR:5>9A6AA <EOR>
<STATION_CALLSIGN:8>9A1WFF/P <CALL:5>YU1KN <QSO_DATE:8>20180113 <TIME_ON:4>0909 <BAND:3>40m <MODE:3>SSB <RST_SENT:2>59 <RST_RCVD:2>59 <MY_SIG:4>WWFF <MY_SIG_INFO:9>9AFF-0057 <OPERATOR:5>9A6AA <EOR>
<STATION_CALLSIGN:8>9A1WFF/P <CALL:6>IZ1JKH <QSO_DATE:8>20180113 <TIME_ON:4>0910 <BAND:3>40m <MODE:3>SSB <RST_SENT:2>59 <RST_RCVD:2>59 <MY_SIG:4>WWFF <MY_SIG_INFO:9>9AFF-0057 <OPERATOR:5>9A6AA <EOR>
<STATION_CALLSIGN:8>9A1WFF/P <CALL:5>EA7YT <QSO_DATE:8>20180113 <TIME_ON:4>0910 <BAND:3>40m <MODE:3>SSB <RST_SENT:2>59 <RST_RCVD:2>59 <MY_SIG:4>WWFF <MY_SIG_INFO:9>9AFF-0057 <OPERATOR:5>9A6AA <EOR>
<STATION_CALLSIGN:8>9A1WFF/P <CALL:5>OM7OM <QSO_DATE:8>20180113 <TIME_ON:4>0911 <BAND:3>40m <MODE:3>SSB <RST_SENT:2>59 <RST_RCVD:2>59 <MY_SIG:4>WWFF <MY_SIG_INFO:9>9AFF-0057 <OPERATOR:5>9A6AA <EOR>
<STATION_CALLSIGN:8>9A1WFF/P <CALL:5>ON4ON <QSO_DATE:8>20180113 <TIME_ON:4>0911 <BAND:3>40m <MODE:3>SSB <RST_SENT:2>59 <RST_RCVD:2>59 <MY_SIG:4>WWFF <MY_SIG_INFO:9>9AFF-0057 <OPERATOR:5>9A6AA <EOR>
<STATION_CALLSIGN:8>9A1WFF/P <CALL:6>IK7MXB <QSO_DATE:8>20180113 <TIME_ON:4>0911 <BAND:3>40m <MODE:3>SSB <RST_SENT:2>59 <RST_RCVD:2>59 <MY_SIG:4>WWFF <MY_SIG_INFO:9>9AFF-0057 <OPERATOR:5>9A6AA <EOR>
<STATION_CALLSIGN:8>9A1WFF/P <CALL:6>DG2RON <QSO_DATE:8>20180113 <TIME_ON:4>0912 <BAND:3>40m <MODE:3>SSB <RST_SENT:2>59 <RST_RCVD:2>59 <MY_SIG:4>WWFF <MY_SIG_INFO:9>9AFF-0057 <OPERATOR:5>9A6AA <EOR>
<STATION_CALLSIGN:8>9A1WFF/P <CALL:6>DL8NDG <QSO_DATE:8>20180113 <TIME_ON:4>0912 <BAND:3>40m <MODE:3>SSB <RST_SENT:2>59 <RST_RCVD:2>59 <MY_SIG:4>WWFF <MY_SIG_INFO:9>9AFF-0057 <OPERATOR:5>9A6AA <EOR>
<STATION_CALLSIGN:8>9A1WFF/P <CALL:5>DH2PL <QSO_DATE:8>20180113 <TIME_ON:4>0913 <BAND:3>40m <MODE:3>SSB <RST_SENT:2>59 <RST_RCVD:2>59 <MY_SIG:4>WWFF <MY_SIG_INFO:9>9AFF-0057 <OPERATOR:5>9A6AA <EOR>
<STATION_CALLSIGN:8>9A1WFF/P <CALL:6>IT9DVZ <QSO_DATE:8>20180113 <TIME_ON:4>0913 <BAND:3>40m <MODE:3>SSB <RST_SENT:2>59 <RST_RCVD:2>59 <MY_SIG:4>WWFF <MY_SIG_INFO:9>9AFF-0057 <OPERATOR:5>9A6AA <EOR>
<STATION_CALLSIGN:8>9A1WFF/P <CALL:6>IU7GTP <QSO_DATE:8>20180113 <TIME_ON:4>0913 <BAND:3>40m <MODE:3>SSB <RST_SENT:2>59 <RST_RCVD:2>59 <MY_SIG:4>WWFF <MY_SIG_INFO:9>9AFF-0057 <OPERATOR:5>9A6AA <EOR>
<STATION_CALLSIGN:8>9A1WFF/P <CALL:5>HA6BA <QSO_DATE:8>20180113 <TIME_ON:4>0914 <BAND:3>40m <MODE:3>SSB <RST_SENT:2>59 <RST_RCVD:2>59 <MY_SIG:4>WWFF <MY_SIG_INFO:9>9AFF-0057 <OPERATOR:5>9A6AA <EOR>
<STATION_CALLSIGN:8>9A1WFF/P <CALL:6>DL4BBH <QSO_DATE:8>20180113 <TIME_ON:4>0915 <BAND:3>40m <MODE:3>SSB <RST_SENT:2>59 <RST_RCVD:2>59 <MY_SIG:4>WWFF <MY_SIG_INFO:9>9AFF-0057 <OPERATOR:5>9A6AA <EOR>
...
18.01.2018.
9A2GA/p, Noršićka Plešivica, 728m
SOTA 9A/ZH-009, 9AFF-0015, JN75ST
Vrijeme sunčano uz slab vjetar… idealno za boravak u prirodi… ukupno 18 QSO, radio sam na 2m FM i 40m CW.
18.01.2018.
9A2GA/p, Japetić, 879m
SOTA 9A/ZH-004, 9AFF-0095, JN75TR
Već prilikom uspona počeo je puhati jak vjetar… po dolasku na vrh odlučujem raditi samo na 2m FM, kako bi se što kraće zadržao na vjetrometini! Ukupno 7 QSO. Za razliku od ranojutarnje aktivacije vrha Noršićka Plešivica, ovdje je još uvijek sve zaleđeno, a vjetar samo pojačava osjećaj hladnoće… 73 do neke slijedeće SOTA aktivacije… – kaže Boris, 9A2GA.
https://www.youtube.com/watch?v=KVPJZymYpPc&feature=youtu.be
Introduction
In promoting Project Croatian Flora Fauna through ham radio participation by activators & hunters, the Radio Club Croatian Flora Fauna has, in collaboration with Croatian Water Authority Hrvatske vode, established a CROATIAN FLORA and FAUNA On The Air© program. All Plaques and Awards are free-of-charge and delivered to winners as post-paid by Radio Club Croatian Flora Fauna. Following the intentions of WWFF, we will follow suggestion of participants and send most of awards by e-mail as a *pdf.
An Annual 9AFF Award (Program) will be issued to the most successful FF activators and hunters during one calendar year, in their two respective categories.
Special merits shall be credited to activation of, or contact with so-called water area, a spot predominantly attributed as ‘waters’, duly highlighted on the 9AFF list.
9AFF program in 2017 through stats
chasers
Based on criteria “at least 5 points”, our robot (tnx to 9A2SC) shows next information:
– 150 domestic chasers
– 20 Croatian radio club stations as chasers
– 2425 foreign chasers
“The least 5 points criteria” means that chasers made contact with at least 2 different references (protected areas). If someone made QSO with only one reference, this could happen by chance. We do not care about him. :).
Conclusion: all of 2595 (150+20+2425) chasers can apply for Annual Flora Fauna Award. All of them can do it here.
Lists of the best 9AFF chasers in 2017 are available here.
Shortly:
– IZ8XJJ (1st place, foreign chasers)
– 9A4FM (1st place, domestic chasers)
– 9A1KDE (1st place, club stations)
activators
Thanks to all domestic and foreign activators, there were 174 activities from 73 unique areas (references) and – 29.123 QSO’s!
– The best domestic activators are: 9A2SC and 9A3GSV (same points).
– Radio Club Croatian Flora Fauna, 9A1WFF is on the first place as Club station.
– The best foreign activator is xyl Evi, 9A/OE7EVI.
Note: An important element in the calculation of activators points is the number of QSOs which activator made from some reference.
(Thanks to Google who helped me translate text above 🙂 )
See you in 2018!
9AFF team
Amateur Radio Club „Croatian Flora Fauna“ 9A1WFF 