15.6.2019.
9A1DR/p @ 9AFF-0091 (Special forest reserve Rauchova lugarnica – Desna Trnava)
9A2MF/p @ 9AFF-0013 (Nature park Medvednica)
9A2MF/p
Članovi Radiokluba Hrvatska Flora Fauna pobjegli su iz užarenog Zagreba te hlad pronašla na Medvednici: Na ugodnih 22°C aktivirali su kao 9A1DR/p @ 9AFF-0091 (Posebni rezervat šumske vegetacije Rauchova lugarnica – Desna Trnava) te kao 9A2MF/p @ 9AFF-0013 (Park prirode Medvednica).
Iz neizbježne i zanimljive statistike vidljivo je da je ukupno održano 360 radioveza uključujući i 13 P2P kontakata.
Rađeno je na 40, 30 i 20m, SSB i CW. O lošim propagacijama bolje da ne govorimo…
Posebni rezervat šumske vegetacije Rauchova lugarnica – Desna Trnava, 9AFF-0091, nalazi se unutar Parka prirode Medvednica (9AFF-0013) a obuhvaća gornji tok potoka Desna Trnava i, također, rezervat bukovo-jelove šume unutar koje se nalazi gorski javor i obični jasen. Osim starih stabala, starosti 80-130 godina, nalazi se brojni podmladak jele te jele i bukve u stadiju mladika a u
pojedinim dijelovima pretvara se u tipičnu prebornu sastojinu. Omjer vrsta jela:bukva:ostale listače – 33:66:1.
-
-
9A2HW, 9A2MF & 9A1DR (aka DF7DR)
-
-
9AFF-0091
-
-
9AFF-0091
-
-
9A2MF, 9A6AA & 9A1DR
9.6.2019.
9A5EIF/p @ 9AFF-0079 (Special ornithological reserve Strmec-Sava)
Croatian-Italian members of the Croatian Flora Fauna Radio Club visited the Special Ornithological Reserve Sava-Strmec, 9AFF-0079, which is located west of Zagreb. The team were: Stefano (IU3EIF aka 9A5EIF), Enrico (IU3LWI), Ivica (9A2HW), Franjo (9A2MF), Emir (9A6AA), Alberto (IU3GNS) & Flavio (IU3LWK) and Suzana (9A3ACO). They worked under the call sign 9A5EIF/p and made over 200 QSO’s. Nine P2P contacts are in the log!
Number of QSO-s: 204
Max Activators: 4
First QSO: 9.6.2019. 7:22:00
Last QSO: 9.6.2019. 12:31:00
Total duration: 309 min
P2P contacts: 9
{ band = 40M, mode = SSB, qso = 73 }
{ band = 40M, mode = CW, qso = 68 }
{ band = 20M, mode = SSB, qso = 48 }
{ band = 20M, mode = CW, qso = 15 }
-
-
Ivica, 9A2HW & Stefano, 9A5EIF
-
-
Ivica, 9A2HW & Stefano, 9A5EIF
-
-
Enrico, IU3LWI, Alberto, IU3GNS & Suzana, 9A3ACO
-
-
Emir, 9A6AA, Stefano, 9A5EIF, xyl Suzana (9A3ACO) & Franjo, 9A2MF
Ornitološki rezervat Strmec-Sava prostire se dijelom na području naselja Strmec i Orešje. Rezervat je jedinstveno stanište brojnih vrsta ptica, obraslo šumom vrba, topola, johe i gustom niskom vegetacijom, protkano rukavcima, brojnim kanalima i kanalićima, pješčanim i šljunčanim nanosima te močvarnim livadama.Tijekom zime rezervat je jedno od glavnih odmorišta za ptice preletnice, poput divljih gusaka, pataka, velikih i malih vranaca, bukavaca i žličarki. One se u njemu hrane i skupljaju snagu za daljnji let na jug, pa često se mogu na poljima vidjeti rode koje love žabe i glodavce kako bi nadomjestile energiju za put u Afriku. No, isto su tako zimi i zimovalište za veći broj migracijskih ptica sjeverozapadne Hrvatske, poput labudova, bijelih čaplji, čapljice voljka, gnjuraca…, koje su u potrazi za hranom i zimskim skloništima. Ljeti je rezervat jedan od glavnih gnjezdilišta za sve vrste ptica pjevica, poput češljugara, sjenica, voljića, zviždaka, grlica, svih vrsta djetlića drozdeva, ali i vlastelica, kormorana, sivih i bijelih čaplji. U pješčanom dijelu rezervata gnijezde se bregunice, pčelarice, vodomari i muharice ali i sitne ptice pjevice poput češljugara. U poljima nalazimo poljske i kukmate ševe, zelene žune… Naročitu vrijednost ovog područja u europskim razmjerima predstavlja gnježđenje rijetke vrste ptice plazice vuge čija se populacija sporo, ali sigurno povećava iz godine u godinu.
18.5.2019.
9A8GHJ/p @ 9AFF-0043 (Special forest reserve Motovunska šuma)
Danas je iz područja 9AFF-0043 (Posebni rezervat šumske vegetacije, Motovunska šuma) bio aktivan član Radiokluba Hrvatska Flora Fauna Herbert, 9A8GHJ/p (aka OE7GHJ), uz podršku Eve, OE7EVI. Zanimljivost je da su tijekom aktivacije uspostavili veze sa 6 zaštićenih područja smještenih u drugim entitetima. Naravno, i ovaj puta prilike na 20 metara nisu im išle u prilog te je na tom bandu održano samo 15 radioveza
Number of QSO-s: 145
Max Activators: 3
First QSO: 18.5.2019. 7:30:00
Last QSO: 18.5.2019. 10:02:00
Total duration: 152 min
P2P contacts: 6
{band = 40m, mode = SSB, qso = 130}
{band = 20m, mode = SSB, qso = 15}
Motovunska šuma pruža se dolinom rijeke Mirne, sve od Istarskih toplica do Livada te dolinom rječice Botonege. Iako nijedna drvenasta ili zeljasta vrsta nije svojstvena samo njoj, Motovunska šuma predstavlja posljednju sačuvanu nizinsku poplavnu mediteransku autohtonu šumu hrasta lužnjaka, poljskog jasena i brijesta. Takve su šume poznate pod nazivom longaze, a danas na mediteranu i pontskom primorju sačuvane su samo tri, od kojih je jedna upravo na istarskom poluotoku. Posebnim rezervatom šumske vegetacije proglašena je 1963. godine, a rezervat se prostire na površini od 275 hektara.
16.5.2019.
9A8GHJ/p @ 9AFF-0030 (Lim channel)
Danas je iz područja 9AFF-0030 (Limski kanal – Posebni rezervat u moru) bio aktivan član Radiokluba Hrvatska Flora Fauna Herbert, 9A8GHJ/p (aka OE7GHJ), uz podršku Eve, OE7EVI.
Number of QSO-s: 128
Max Activators: 2
First QSO: 16.5.2019. 9:30:00
Last QSO: 16.5.2019. 11:51:00
Total duration: 141 min
P2P contacts: 2
{band = 40m, mode = SSB, qso = 125}
{band = 20m, mode = SSB, qso = 3}
Limski je zaljev jedno od najljepših mjesta u Istri, zakonom zaštićen kao značajni krajobraz i posebni rezervat u moru. Riječ je o potopljenoj kanjonskoj dolini u kršu sa specifičnim vegetacijskim i morskim obilježjima. Stvoren je u jurskim vapnencima, s dužinom oko 10 km, prosječnom širinom od 600 m i visinom kanjonskih strana do 150 m. Strane zaljeva su obrasle svim elementima makije crnika (Quercus ilex L.), zelenika (Phillyrea latifolia L.), planika (Arbutus unedo L.), lemprika (Viburnum tinus L.), tetivika (Smilax aspera L.), tršlja (Pistacia lentiscus L.) bjelograb (Carpinus orientalis Mill.), i crni jasen (Fraxinus ornus L.), a mikroklimatski uvjeti uzrokom su pojave submediteranske zajednice hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) i cera (Quercus cerris L.) Takva raznolikost vegetacije na uskom području predstavlja jedinstvenu ekološku rijetkost.
Specifična su i svojstva mora koja uvjetuju bogatstvo morske faune i flore s izuzetnim zajednicama morskog dna. Zbog mnogih pomorskih izvora-vrulja, more je smanjenoga saliniteta, koji varira s godišnjim dobom i dubinom. More je manje prozirnosti nego na otvorenom što indicira bogatstvo planktona. Izražena su temperaturna kolebanja te visoka koncentracija kisika. Ova specifična svojstva uvjetuju bogatstvo morske faune i flore s izuzetnim zajednicama morskog dna. Područje je prirodno mrjestilište za neke vrste riba.
Područje je posebno poznato po uzgoju dagnji i kamenica.
Prema: https://visitkanfanar.hr/atrakcije/limski-kanal/
27.4.2019.
9A2HW & 9A6AA/p @ 9AFF-0013 (Nature park Medvednica)
Devet članova Radiokluba HFF sudjelovalo je u natjecanju Hrvatski radioamaterski kup 2019. Dvojica od njih 9A2HW i 9A6AA radili su iz područja Parka prirode Medvednica (9AFF-0013). Ovo su njihovi rezultatu koji se računaju i za Program Hrvatska flora i fauna (9AFF Program). Natjecanje se održava samo na 80m (3,5 MHz), telegrafijom i fonijom.
9A2HW:
Number of QSO-s: 90
Max Activators: 1
First QSO: 27.4.2019. 14:00:00
Last QSO: 27.4.2019. 15:59:00
Total duration: 119 min
P2P contacts: 0
{band = 80M, mode = CW, qso = 42}
{band = 80M, mode = SSB, qso = 48}
9A6AA/p:
Number of QSO-s: 100
Max Activators: 2
First QSO: 27.4.2019. 14:03:00
Last QSO: 27.4.2019. 15:59:00
Total duration: 116 min
P2P contacts: 0
{band = 80M, mode = CW, qso = 44}
{band = 80M, mode = SSB, qso = 56}
27.3.2019.
Tijekom boravka u Poreču, gdje je od 24. do 28. ožujka 2019. na 61. NMT (Natjecanju mladih tehničara) u području Radiokomunikacije nastupilo i četvero učenika iz zagrebačkih osnovnih škola, koje su podučavali članovi Radiokluba HFF, dana 27.3.2019. godine, dvojac iz Radiokluba Hrvatska Flora Fauna, 9A2HW i 9A6AA, potpomognut s 9A2MF, aktivirali su dva istarska zaštićena područja: Posebni ornitološki rezervat, neobičnog imena, Palud-Palù i Posebni rezervat šumske vegetacije šumu Kontija.
9A1WFF/p @ 9AFF-0046 (Special ornithological reserve “Palud – Palù)
Palud-Palù je prirodna depresija u neposrednoj blizini mora, koja se, zbog pritjecanja vode s okolnih brda i zaravni i iz izvora na sjevernoj strani, pretvorila u močvaru. Početkom prošlog stoljeća prokopan je 200 m dugačak kanal do mora da bi se povećao salinitet vode u močvari i time onemogućilo razvijanje ličinki komaraca koji su bili prijenosnici malarije. Spajanjem močvare i mora ovdje su se našli novi stanovnici kao što su jegulje, cipli, vodene kornjače i oko 200 vrsta ptica. Tako je nastao prirodni fenomen: Brakična močvara sa zanimljivom florom i vegetacijom, među kojima se ističe i nekoliko rijetkih biljnih vrsta. Područje se odlikuje raznolikošću i bogatstvom ornitofaune, a naročito ptica močvarica u vrijeme gniježđenja, zimovanja i migracijskih kretanja. Pedološki, mikroklimatski, hidrološki i drugi čimbenici uvjetuju visoku bioraznolikost. Broj evidentiranih ptičjih vrsta je 218 (prosinac, 2004.). Do Paluda se dolazi neasfaltiranom cestom prema putokazima.
The Palud-Palù, located eight km south-west of Rovinj, is the only ornithological park in Istria. Water from neighbouring hills and valleys as well as northern side springs turned this natural depression located in the vicinity of the sea into a swamp. During the existence of the Austro-Hungarian military base in Barbariga, the 200 m long canal was dug up to reach the sea for the purpose of preventing the development of mosquito larvae, transmitters of malaria. By connecting the sea and the swamp, Palud attracted new inhabitants such as the grey mullet and eels, species which prefer brackish water. The older inhabitants of the Rovinj area speak of the time when other fish, searching for food, could be found in the swamp. The diversity of species and the number of resident or migratory bird species are the most important feature of this swamp. Ornithologists have noted the stay of over 200 bird species on Palud. Numerous spring and autumn migrations represent an excellent opportunity for observing them. As the park is forbidden to hunters, it is a rich habitat of pheasants, grey partridges and quails. Along with downy oak and holm-oak, in the indigenous dense forests live and nest various species of wild ducks, coots, great crested grebe and water rail, common whitethroat, oriole, woodpecker and many others. The northern part of Palud hides a true rainforest. Seagulls nest on the islets. Along the path is an observation spot which facilitates undisturbed bird watching in their natural environment and their behaviour during feeding, nesting, resting or socialization. How to get there? The Rovinj – Pula road, turn for Veštar. A 100 meters before the camp entrance, turn left onto the macadam road to the Cisterna beach. The ornithological park Palud is next.
Rađeno je pod klupskom pozivnom oznakom 9A1WFF/p, telegrafijom i SSB na 40m.
Number of QSO-s: 158
Max Activators: 3
First QSO: 27.3.2019. 8:37:00
Last QSO: 27.3.2019. 10:45:00
Total duration: 128 min
P2P contacts: 2
{band = 40M, mode = CW, qso = 79}
{band = 40M, mode = SSB, qso = 79}
-
-
Location
-
-
-
9A2MF and 9A2HW
-
-
9A6AA
-
-
9A2HW, 9A2MF and 9A6AA (selfie)
-
-
-
The way around protected area.
-
-
Pst!
-
-
The bird watching house
-
-
-
-
The bird watching house
-
-
Inside of the bird watching house
-
********************************************************
9A2HW/p @ 9AFF-0044 (Special forest reserve “Kontija)
27.3.2019.
Posebni rezervat šumske vegetacije “Kontija” nalazi se sjeverno od Limskog zaljeva, odnosno, između mora i naselja Kloštar, Gradina i Flengi (Prodani). Kontija je 1964. godine proglašena posebnim rezervatom šumske vegetacije, a proteže se na 65 hektara. U ovome je rezervatu, bez prethodne suglasnosti Zavoda za zaštitu prirode, zabranjena svaka sječa i oštećivanje stabala i grmlja, branje prizemnoga bilja, kao i svaki drugi zahvat koji može izmijeniti sadašnji izgled rezervata. U šumi Kontija nalazi se najbolje očuvana površina vegetacije bijeloga graba u tipičnom obliku. Stara je preko 140 godina te je vrlo vrijedna pa i znanstveno osobito zanimljiva jer su takve šume u Istri većinom, iskorištavanjem, degradirane i svedene na crni jasen. Izuzev prevladavajućega bijeloga graba (Carpinus orientalis), u ovome šumskom prostranstvu susreće se i hrast medunac (Quercus pubescens), crni jasen (Fraxinus ornus), maklen (Acer monspessulanum), cer (Quercus cerris), smrika (Juniperus oxycedrus) i borovica (Juniperus communis). U sloju grmlja nalazi se sljedeće raslinje: rašeljka i trnula (Prunus mahaleb i Prunus spinosa), drijen (Cornus mas), kalina (Ligustrum vulgare) i ruj (Cotinus coggygria). Od niskoga raslinja raširen je kukurijek (Helleborus multifidus), veprina (Ruscus aculeatus), jesenska šašika (Sesleria autumnalis) i dubačac (Teucrium chamaedris).
Područje Kontije idealna je oaza mira, tišine te prirodnog ambijenta koja je izrazito pogodna za pješačenje, jednodnevne izlete, rekreativni biciklizam (na ovome području postoje kraće, duže i kružne biciklističke staze) i neagresivan boravak u prirodi. Prepoznata je i kao vrijedno lovište te je uređena lovačka kuća. Razgranat sustav putova koji se njome proteže povezuje značajne i ambijentalno vrijedne lokalitete poput Svetog Mihovila nad Limom, Limskog zaljeva, Mukabe, zaravnjena krškog područja oko vrsarske zračne luke koje se proteže nad Limskim zaljevom. Posebnu ambijentalnu i povijesnu vrijednost ima gradina Mukaba uz koju su uređeni sadržaji za izletnike.
The Kontija forest is a forest area spread across 65 hectares, located between the settlements Kloštar, Gradina and Flengi (Prodani). The Oriental hornbeam vegetation, nearly a century and a half old, dominates the forest. The area has been a part of the eponymous forest reserve since 1964. However, it came into existence and was cultivated much earlier – starting from the period of the Austro-Hungarian Monarchy. The forest vegetation on this area has been well-known since the Middle Ages and Modern Period. There are many beautiful excursion spots in the forest as well as developed hiking and cycling trails.
The significant Kontija forest area is located between the sea and the settlements of Kloštar, Gradina and Flengi (Prodani). In 1964, Kontija, spread across 65 hectares, was declared a special forest vegetation reserve. In the reserve, it is forbidden to fell trees, damage trees and shrubs, pick herbs from the ground or carry out any other activity that might alter the current appearance of the reserve. The area of Kontija is an ideal oasis of peace, quiet and natural ambiance very suitable for hiking, one-day excursions, recreational cycling (there are shorter, longer and circular cycling trails) and non-aggressive stay in nature. The branching system of trails running across it connects significant and ambientally valuable locations such as the monastery of San Michele di Leme, Lim Bay, Mukabe and flattened karst around the airport of Vrsar over the Lim Bay. The remains of Mukaba, with its features for holidaymakers, have a special ambiental and historical value.
Trojac iz Radiokluba HFF boravio je na tom području 100 minuta te po lijepom vremenu ali lošim uvjetima u eteru, održao 126 radioveza radeći samo na 40m, telegrafijom i fonijom (SSB). Rađeno je pod pozivnom oznakom 9A2HW/p. Uređaj je bio Kenwood TS-480 (100W) a antena inverted V, odnosno dipol. Uspostavljeni su i kontakti s dva zaštićena područja u Njemačkoj.
Number of QSO-s: 126
Max Activators: 2
First QSO: 27.3.2019. 12:07:00
Last QSO: 27.3.2019. 13:48:00
Total duration: 101 min
P2P contacts: 2
{band = 40M, mode = CW, qso = 52}
{band = 40M, mode = SSB, qso = 74}
-
-
Location
-
-
9A2MF and 9A2HW
-
-
Nice area
-
-
9A2HW/p on 7148,00 KHz
-
-
9A6AA and 9A2HW
-
-
-
9A2MF, 9AFF flag and 9A2HW
-
-
Information
-
-
From the book…
-
-
9A2HW and 9A2MF
9A2HW/p @ 9AFF-0092 (Special forest reserve “Pušinjak-Gorščica)
10.2.2019.
Član Radiokluba HFF, Ivica, 9A2HW (uz support 9A6AA) radio je iz Posebnog rezervata šumske vegetacije “Pušinjak-Gorščica”, 9AFF-0092, smještenog na sjevero-istočnoj strani Parka prirode Medvednica (9AFF-0013). Zadnja aktivnost iz tog zaštićenog područja u sklopu 9AFF Programa, bila je prije četiri godine.
Polazna točka za ovo područje je iz naselja Vidovec, ulicom Gorščica. Po prestanku uređene ceste, treba prijeći još cca 5 km, po makadamskoj cesti, čije stanje i prohodnost ovise o godišnjem dobu. Mada je temperatura bila +6°C, danas je cesta bila mjestimično zaleđena, puna vododerina a pri kraju se pretvorila u pravi blatnjavi put po kojem se teško vozilo, uz brijeg, do planirane točke koja bi omogućavala ugodan rad, planinarskog doma Gorščica. A tu se može dobiti i kuhana hrana… Brojni planinari hrlili su u dom, mjesto prave okrijepe.
Prilike na bandu promjenjive. Na 40m nekako, na 20m nikako. Još se pojavio i neki contest…
Statistika veza prikazana je dolje. Log je na popularnoj Sovi.
Call: 9A2HW/p@9AFF-0092
Number of QSO-s: 227
Max Activators: 5
First QSO: 10.2.2019. 9:47:00
Last QSO: 10.2.2019. 13:48:00
Total duration: 241 min
P2P contacts: 2
{band = 40m, mode = SSB, qso = 198}
{band = 20m, mode = SSB, qso = 29}
-
-
9AFF-0092, 45° 55.651′ N & 16° 1.249′ E
-
-
-
Putokaz: Lijevo: Kaptolska lugarnica 5′; Gorščica 5′ ; Desno: Vidovec 1:30h
-
-
On the air.
-
-
9A2HW/p
-
-
Jadan od objekata planinarskog doma Gorščica
Rezervat PUŠINJAK – GORŠČICA, najistočniji je posebni rezervat šumske vegetacije na Medvednici, zauzima odjele (odsjeke) 25 – 27, 34 (a-b) i 35 e g. j . »Markuševačka gora« površine 185,66 ha. Sjeverozapadni dio rezervata je bukovo-jelova šuma – as. Abieti Fagetum pannonicum Rauš, a jugoistočnibukova šuma u koju se naseljava jela – as. Fagetum pannonicummotanum H-t. Omjer smjese iznosi bukva : jela : ostale listače 70 : 24 : 6. Uovom rezervatu nalaze se i prastare bukve promjera i do 150 cm (npr. nedaleko Kaptolske lugarnice). Na krajnjem jugoistoku, u području Glavica-Oštrc, nalaze se termofilni elementi šume hrasta medunca a posebno alpski jaglac (Primula auricola), planinski božur (Paeonia corallina), perunika (Iris graminaea i /. germanica), timoj (Siler trilobius) i dr.
Iz Šumarskog lista (7/8, 1980.)
9A1WFF @ 9AFF-0013 (Nature park Medvednica)
10.1.2019.
U sklopu Zimske škole tehničkih vještina, članovi Radiokluba HFF bili su aktivni iz Doma Crvenog križa koji se nalazi na području Parka prirode Medvednica, 9AFF-0013. Kao što se iz raporta sa servera vidi, rađeno je CW i SSB, na 40 metara. Uvjeti nisu bili baš najbolji za rad a zbog snijega koji je sve više padao odustalo se od podizanja antene za 20 m, te su dečki, zadovoljni s odrađene 103 veze, prije mraka krenuli put Zagreba. Trebalo se sigurno spustiti sa Sljemena. Za svaki slučaj i pored zimskih guma, lanci su bili u pričuvi…
Number of QSO-s: 103
Max Activators: 2
First QSO: 10.1.2019. 12:09:00
Last QSO: 10.1.2019. 13:47:00
Total duration: 98 min
P2P contacts: 0
{band = 40m, mode = CW, qso = 21}
{band = 40m, mode = SSB, qso = 82}
9A2GA @ 9AFF-0014 (Nature park Žumberak-Samoborsko gorje)
1.1.2019.
Član Radiokluba HFF, Boris, 9A2GA, otvorio je novu sezonu aktivnosti u programu Hrvatska Flora Fauna. Osim za diplomu koja proizlazi iz održanog određenog broja veza sa zaštićenim područjima, veze s postajom 9A2GA/p računaju se i za Godišnju 9AFF diplomu (Annual 9AFF Award) koju pod nazivom Hrvatska flora i fauna na radiovalovima ovaj Radioklub organizira uz podršku Hrvatskih voda.
Number of QSO-s: 25
Max Activators: 0
First QSO: 1.1.2019. 10:54:00
Last QSO: 1.1.2019. 12:40:00
Total duration: 106 min
P2P contacts: 0
{ band = 2M, mode = FM, qso = 9 }
{ band = 70CM, mode = FM, qso = 2 }
{ band = 40M, mode = CW, qso = 14 }
Boris je održao 25 radioveza što je prema SOTA pravilima više nego dovoljno. Radio je sa vrhova Rancerje i Plešivica koji su unutar 9AFF-0015, odnosno, unutar Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje. Time je Boris počeo s popunjavanjem liste 9AFF lovaca za 2019. godinu: http://www.9aff.sova-projekt.hr/AnnualChasersAwardsList !
Područje Žumberka i Samoborskog gorja. proglašeno je 28.svibnja 1999 odlukom Hrvatskog sabora zaštićenom prirodnom vrijednošću: Parkom prirode. Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. Ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje obuhvaća oko 333 km². Osnovni mu je cilj zaštititi i promovirati prirodne i kulturne ljepote i vrijednosti toga kraja.
Odmah po okončanju expedicije na 
Sadašnje granice Nacionalnog parka Brijuni utvrđene 1999. godine obuhvaćaju otoke i okolno more s podmorjem te im ukupna površina iznosi oko 33,95 km2. 
Pobjegli smo u prirodu a koronu i ljude pod maskama ostavili u gradu. Barem tako mislimo…
Amateur Radio Club „Croatian Flora Fauna“ 9A1WFF 